Kako sprečiti jezički nacionalizam, objavljena Deklaracija o zajedničkom jeziku

jezicki nacionalizam i kako ga spreciti
Potpisnici Deklaracije o zajedničkom jeziku: Mirjana Karanović, Rade Šerbedžija i Filip David; Autor: Fonet / Dragan Kadić

Više od dvesta stručnjaka, kulturnih radnika i umetnika iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore potpisalo je Deklaraciju o zajedničkom jeziku, koja je rezultat serije konferencija projekta “Jezici i nacionalizmi”.

Nakon niza regionalnih konferencija, koje su od aprila do novembra 2016. održane u Podgorici, Splitu, Beogradu i Sarajevu, eminentni stručnjaci iz oblasti lingvistike i drugih društvenih nauka sastavili su “Deklaraciju o zajedničkom jeziku” u nameri da se podigne svest i aktivno utiče na postojeće nacionalističke jezičke prakse u sve četiri države regiona u kojima se govorio srpsko-hrvatski ili hrvatsko-srpski jezik.

Iako još nije poznat tačan sadržaj Deklaracije koju je sastavljalo 30 lingvističkih stručnjaka iz sve četiri uključene države, njen cilj je podizanje svesti o nacionalističkoj jezičkoj praksi.

Tekst Deklaracije o zajedničkom jeziku biće objavljen u četvrtak 30. marta 2017. godine u Media centru u Sarajevu. Sam tekst predstaviće profesor Enver Kazaz, spisateljica Ivana Bodrožić, pisac i novinar Balša Brković, pisac Vladimir Arsenijević i direktorka Centra za kulturnu dekontaminaciju Borka Pavićević.

Istog dana Deklaracije će postati dostupna svim zainteresiranim građanima na web stranici projekta jezicinacionalizmi.com, gde će oni koji je podržavaju moći i da ostave potpis.

Deklaraciju o zajedničkom jeziku do sada je potpisalo više od dve stotine lingvista, književnika, naučnika, aktivista i drugih kredibilnih ličnosti iz javnog i kulturnog života Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, među kojima su: Rade Šerbedžija, Mirjana Karanović, Filip David, Igor Štiks, Boris Dežulović, Nenad Veličković, Marko Tomaš, Rajko Grlić, Borka Pavićević, Teofil Pančić, Jasmila Žbanić, Viktor Ivančić, Dragan Markovina, Boris Buden, Biljana Srbljanović, Ranko Bugarski, Snježana Kordić i Balša Brković.

Projekat JEZICI I NACIONALIZMI rezultat je dvogodišnje istraživačke misije i partnerskog delovanja beogradskog Udruženja Krokodil, Udruge Kurs iz Splita, podgoričkog Centra za građansko obrazovanje (CGO) i PEN centra BIH iz Sarajeva. Osnovna namera ovog projekta jeste da se kroz otvoreni dijalog lingvista i drugih stručnjaka problematizuje pitanje postojanja četiri “politička” jezika na prostoru nekadašnjeg hrvatsko-srpskog / srpsko-hrvatskog, kao i sve one značajne i izazovne teme u kojima se lingvistička nauka neprincipijelno ukršta s identitetskom politikom. Tako je i danas. Uprkos željenoj i ostvarenoj emancipaciji i formalnom postojanju četiri standarda, identitetsko-jezičke strasti nisu se smirile, a preskriptivizam, zanesenost jezičkim imperijalizmom, teze o “pedesetogodišnjem jezičkom ropstvu” i čitav dijapazon pogrešnih interpretacija i dalje traju. Sve su to razlozi zbog kojih su četiri partnerske organizacije iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije pokrenule projekat JEZICI I NACIONALIZMI, u saradnji sa Radnom grupom projekta, koju čine najuticajniji eksperti na ovom polju: prof. dr Snježana Kordić, prof. dr Hanka Vajzović, prof. dr Ranko Bugarski i Božena Jelušić. Projekat su podržali Allianz Kulturstiftung i Forum ZFD.

Izvor: Newsweek.rs / Radio Sarajevo

Imate komentar ili pitanje?