Najnovija lista najboljih modnih škola u svetu

Priprema za studije modnog dizajna

Wardrobe Trends Fashion, u saradnji sa najistaknutijim brendovima, objavio je listu najboljih modnih škola. Procena kvaliteta radila se na više od 300 škola ovog tipa u svetu.

London ostaje neprikosnoven kada je u pitanju modno obrazovanje. Na listi deset najboljih modnih obrazovnih institucija čak njih pet nalazi se u Londonu.

Polaznica jezičke mreže Maria redovno pohađa letnji pripremni program u školi
Polaznica jezičke mreže Maria redovno pohađa letnji pripremni program u vodećoj školi Central Saint Martins u Londonu

Na prvom mestu je londonski Central Saint Martins dok je drugi College of Fashion takođe iz Londona. Treće mesto zauzeo je Parsons School of Design iz Njujorka. Sve ove škole pokazale su najviše standarde po pitanju predmeta koji se uče, kvaliteta nastavnog osoblja i smeštaja u kampusu. PROČITAJTE VIŠE OVDE

Pripremite se za generaciju Z, promućurne pragmatiste

generacija-z-koja-je-na-drustvenim-mrezama-od-malih-nogu

„Generacija Y“ ili „milenijci“ (osobe rođene u periodu između 1976. i 1994. godine) trenutno su najaktivniji na marketinškom radaru. Jaki, samouevereni, tehnološki potkovani i ambiciozni, pripadnici te generacije znaju šta žele i kako to da ostvare. I taman kada smo uspeli da definišemo i prihvatimo milenijce, pojavio se novi fenomen u društvu, nova generacija čije navike, interesovanja i potrebe se znatno razlikuju od svih dosadašnjih. Marketinški poslenici ubrzano preusmeravaju pažnju na dolazeću radnu snagu, takozvanu „generaciju Z“, rođenu između 1995. i danas. Najnovija naučna istraživanja pokazuju da generacija Z čini preko 25% ukupnog broja stanovnika na zemlji, predstavljajući najveći deo svetske demografske strukture.
PROČITAJTE VIŠE OVDE

Studiranje u Velikoj Britaniji i koje su najniže i najviše školarine za studente van EU

Studiranje i fakulteti u Engleskoj

Complete University Guide sproveo je godišnje istraživanje u vezi sa visinom školarine na univerzitetima u Velikoj Britaniji za studente koji dolaze iz zemalja koje nisu deo Evropske unije. Analiza je pokazala da najnižu školarinu za osnovne studije u godini 2016/2017 ima Bucks New University (9.500 funti godišnje), dok je najskuplji Imperial College London za koji je potrebno izdvojiti 24.000 funti za svaku godinu studija.

Bucks New Universtity najpristupačniji je i prilikom upisa na postdiplomske studije (9.400 funti). Prate ga University of Bedfordshire i University of Chester čije godišnje školarine iznose 9.900, odnosno 9.700 funti.
PROČITAJTE VIŠE OVDE

Svet stranih jezika

Predstavljamo vam šest zanimljivih mapa i tabela koje će vam pomoći da s lakoćom razumete koliko se pojedini delovi sveta razlikuju u pogledu jezika koji se koriste.

Jezici i njihova upotreba u svetu

Jezici sveta

Nisu svi kontinenti podjednako raznovrsni kad je u pitanju broj jezika koji se govori. Statistički podaci pokazuju da je na prvom mestu Azija sa 2301 jezikom, dok Afrika sa 2138 jezika dolazi odmah iza.

Languages of the world, verbaliststravel.com

Pacifička regija broji 1300 zvaničnih jezika, dok se Severna i Južna Amerika mogu pohvaliti sa 1064. Uprkos velikom broju država, Evropa se nalazi na dnu ove liste sa “samo” 286 jezika u upotrebi.

Jezici sa najviše izvornih govorinka

Kineski jezik je najmasovniji maternji jezik na svetu, zatim slede Hindi i Urdu koji imaju isto lingvističko poreklo iz severne Indije. Prati ih engleski jezik sa 527 miliona izvornih govornika. Zanimljiv je podatak da arapski jezik ima 100 miliona više izvornih govornika nego španski.

Jezici sa najviše izvornih govornika, VerbalistiOvi statistički podaci su fascinantni jer pokazuju da samo 12 maternjih jezika “pokriva” dve trećine svetske populacije.

Mnogi popularni jezici govore se u više država

Popular languages spoken in more than just one country, verbalisti.comRazlog zašto su engleski, francuski i španski među najrasprostranjenijim jezicima na svetu leži u osvajačkoj prošlosti država iz kojih potiču.

Engleski je u širokoj upotrebi kao službeni jezik

Countries where English is an official language, verbalisti.comOvde treba imati u vidu da iako neka država koristi engleski kao službeni jezik to ipak nije stvarni pokazatelj na kom jeziku njeni stanovnici komuniciraju. Neke od gore pomenutih nacija imaju mali procenat stanovništva kojima je engleski jezik zapravo maternji.

Neumitno je da će polovina svetskih jezika nestati do kraja ovog veka jer se govornici pojedinih jezika “mogu prebrojati na prste jedne ruke”

Oko 3% sveske polupacije koristi 96% “živih” jezika. Od svih postojećih jezika, čak 2000 ima manje od 1000 izvornih govornika. Ipak, na osnovu procene UNESCO-a koju smo predstavili na mapi iznad, oko polovina svetskih jezika nestaće do kraja ovog veka. Kliknite na mapu za njen uvećan prikaz.

Endangered languages, verbalisti.comLingvističko izumiranje značajnije će pogoditi sledeće delove sveta: prašume Amazona, delove Afrike južno od Sahare, Okeaniju, Australiju i jugoistočnu Aziju.

Koliko ljudi na svetu uči neki jezik

Iako engleski zaostaje u pogledu broja izvornih govornika, to je svakako svetski jezik koji se najviše uči. Više ljudi uči engleski nego francuski, italijanski, španski, japanski, nemački i kineski zajedno.

The most popular languages of the world, verbalisti.com

Međutim, važno je napomenuti da postoje jezici koji privlače pažnju tek odnedavno. Broj američkih koledža koji podučavaju kineski porastao je za 110% u peridou između 1990. i 2013. i učinio ovaj jezik daleko dostupnijim za njegovo učenje. Tokom istog perioda broj programa za učenje ruskog jezika na američkim univerzitetima opao je za 30%.

Neki od jezika vam mogu doneti značajan napredak kada je u pitanju posao. Prema istraživanju Alberta Saiza, naučnika sa univerziteta u Masačusetsu, znanje nemačkog jezika donosi Amerikancima dodatnih 128.000 dolara tokom karijere. Znanje nemačkog jezika na tržištu vredi dva puta više od francuskog i skoro tri puta više od španskog. Zato ne oklevajte i upišite ovde engleski, nemački ili neki drugi svetski jezik sa akreditovanom jezičkom mrežom i usavršavajte se u najboljim školama u svetu.

Izvor: Verbalisti

Učenje stranih jezika stimuliše isti centar u mozgu kao čokolada i seks

Kako su povezani ucenje stranih jezika, seks i cokolada

Učenje novog jezika izgleda da donosi još neke neočekivane koristi. Najnovija klinička ispitivanja ukazuju da proces učenja stranog jezika i obogaćivanje rečnika utiče na isti deo mozga koji se aktivira tokom seksa ili konzumiranja čokolade.

Ucenje stranih jezika stimulise isti centar mozga kao i seks
Iako vam otvaranje rečnika i učenje stranih reči možda ne deluje baš uzbudljivo, najnovija istraživanja pokazuju suprotno

Naučnici iz Španije i Nemačke ustanovili su da se kod ljudi dok uče i obogaćuju svoj fond reči aktivira deo mozga koji se naziva ventral striatum, odnosno centar za uživanje koga stimulišu aktivnosti poput seksa, droge, kockanja ili unošenja hrane bogate šećerom.

Istraživači iz Biomedicinskog istraživačkog instituta Bellvitge u Barseloni i sa Univerziteta Otto von Guericke u Nemačkoj sproveli su klinička ispitivanja kod 36 odraslih osoba, koje su učestvovale u simulaciji kockanja i popunjavanju jezičkih testova. Po završetku testova, merenjem moždanih funkcija, utvrđeno je da obe aktivnosti stimulišu isti deo mozga. Ispitivanje je takođe potvrdilo da učenje stranog jezika pomaže u održavanju bistrog uma, čije funkcije mogu oslabiti sa godinama života.

Još jedan dokaz da poznavanje stranih jezika pozitivno utiče na naš mozak dolazi iz Edinburga. Istraživači sa Univerziteta u Edinburgu otkrili su sporiju stopu slabljenja moždanih funkcija kod bilingvalnih govornika. Studija koja je obuhvatila 835 ispitanika rođenih 1936. godine, a koji su govorili dva ili više jezika, pokazala je kod njih daleko razvijenije kognitivne sposobnosti u 70-im godinama života od njihovih vršnjaka monolingvista.

Ta studija takođe ukazuje da bilingvalnost stečena u odraslom dobu može pozitivno uticati na proces starenja mozga.

Izvor: Verbalisti

Studiranje u inostranstvu, odliv mozgova najintenzivniji iz Beograda, ali se Beograđani prvi vraćaju kući

Studiranje u Nemackoj, Verbalisti

Prema statističkim podacima Srbiju sve više napuštaju obrazovani i mladi ljudi, a najviše se odlazi sa juga i istoka, dok se Beograđani prvi vrate.

Srpska dijaspora sve mlađa
Od 12.000 studenata koji su u inostranstvu, 32 odsto je iz Beograda

Srpska dijaspora je poslednjih godina sve mlađa, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku. Prosečna starost naših ljudi koji su na privremenom radu ili boravku u inostranstvu je 34,7 leta, dok je prosek godina onih koji su ostali u domovini 42,2.

To znači da se trbuhom za kruhom kreće prilično rano, a na to se odlučuje nešto više od četiri odsto ili oko 313.411 građana Srbije, ne računajući Kosovo i Metohiju.

U poslednjih 40 godina znatno se promenila obrazovna struktura ljudi koji odlaze u inostranstvo. Prema popisu iz 1971. godine zemlju su najređe napuštali oni sa višom ili visokom školom, 3.611, dok ih je po poslednjem popisu bilo 11 puta više, ili 41.185.

Statistika beleži i da je šest puta manje onih bez škole ili sa nepotpunom osnovnom školom i takvih je najviše iz južne i istočne Srbije.

Posao za lekare i medicinske sestre u Nemackoj
Srpska dijaspora sve mlađa

Prema publikaciji “Srbija u procesu spoljnih migracija”, autora Vladimira Stankovića, u izdanju RZS, po regionima najviše ljudi na radu u inostranstvu je bilo iz južne i istočne Srbije, nešto više od 110.000, zatim iz Šumadije i zapadne Srbije oko 104.000, dok je upola manje Vojvođana i Beograđana.

S druge strane, na povratak u domovinu najpre se odlučuju stanovnici prestonice, zatim iz Šumadije i zapadne Srbije, slede iz južne i istočne Srbije i na kraju Vojvođani.

Za naše ljude obećane zemlje su Austrija, Nemačka i Švajcarska gde odlazi polovina od ukupnog broja spoljnih migranata, dok je i procenat povratnika upravo najveći iz pomenutih zemalja. Prosečna dužina njihovog boravka u inostranstvu je oko 11 godina.

U potragu za boljim životom u poslednje dve decenije odlučuju se najpre stanovnici gradskih zona, a “odliv mozgova” najintenzivnije je iz beogradskog regiona. Od 12.000 studenata koji su u inostranstvu, 32 odsto je upravo iz prestonice.

Izvor: Novosti

Najseksipilniji izgovori sveta i jezik ljubavi

Najseksepilniji izgovori sveta

Francuski se odavno smatra najlepšim jezikom na kom možete izjaviti ljubav, ali ga je ove godine po svemu sudeći smenio engleski i to s britanskim akcentom.

Zemlje engleskog govornog područja očigledno su glasale jedna za drugu u novom svetskom istraživanju najseksepilnijih izgovora sveta, prema kom su na prvo mesto izbili Britanci, a prate ih Amerikanci, Irci i Australijanci. Francuzi su na skromnom petom mestu. iako je Pariz proglašen za najromantičniji grad.

Otkrića Time Out svetskog istraživanja koje je obuhvatilo 11.000 ljudi u 24 grada pokazalo je i da je najbolje mesto za singl osobe Sidnej.

Najgore mesto za samce je Njujork, u kom je čak 45 odsto solo ispitanika reklo da je “tužno” zato što nema partnera.

Izvor: independent.co.uk

Davanje imena deci i novi trendovi u svetu

Game of Thrones likovi iz serije

Fantastična saga “Igra prestola” zaludela je fanove u Velikoj Britaniji gde svaka nova sezona beleži rekorde gledanosti. Imena junaka ove izmišljene borbe za vlast nad sedam kraljevstava polako su se uvukla u britansku svakodnevnicu, te se ne treba čuditi što roditelji sve češće biraju baš njih za svoje bebe.

Prema pisanju Gardijana, koji se poziva na podatke Nacionalnog statističkog zavoda, najzastupljenija su imena porodice Stark. Tako je prošle godine, 187 devojčica nazvano Arja, pet Sansa, a tri Ketlin.

Niko, međutim, nije dobio ime po zloj kraljici Sersej.

Pedesestoro roditelja je svojoj ćerki dalo ime Kalisi, dok su svega četiri devojčice nazvane po drugom imenu ove neobične junakinje – Deneris.

Kod dečaka je, pak, izbrojano šest Tiriona i 11 Teona.

Serija “Igra prestola” nije jedina koja inspiriše britanske roditelje. Imena Volter i Skajler (likovi iz “Čiste hemije”) su znatno uznapredovala: 72 dečaka je dobilo ime po profesoru koji postaje narkodiler, a 58 devojčica po njegovoj ženi.

Ni popularnost imena iz Harija Potera ne jenjava sa nekoliko Drejka i Sirijusa, a zapažen je i izvestan broj “fudbalskih imena” kao što su Tijeri i Kristjano.

Za one manje ekstravagantne, najpopularnija imena za devojčice u Velikoj Britaniji su Amelija, Olivija i Emili, dok je kod dečaka Hari ustupio mesto Oliveru i Džejku.

Na linkovima u nastavku možete naći interaktivne grafike koje prikazuju trendove i popularnost raznih imena u Velikoj Britaniji i SAD.

Klikni ovde za imena u Velikoj Britaniji

Klikni ovde za imena u SAD

Izvor: Tanjug i Verbalisti

50 najpopularnijih imena dečaka i devojčica u Velikoj Britaniji

kliknite na imidž za uvećan prikaz

Imena devojčica

Top 50 boy's names in the UK