Prevodilački biseri u filmovima i serijama, odličan izbor!

Za dobrog prevodioca je najvažnije da zna jezik na koji prevodi i da u njemu oseća nijanse, da je sposoban da se dobro izrazi i da ima široko znanje iz opšte kulture. Mnogi nemaju ništa od ovog, kaže Slobodan Kozarčić, član Udruženja naučnih i stručnih prevodilaca u intervjuu za dnevni list Blic. Zbog loših prevodilaca titlovi u serijama i filmovima su rogobatni i netačni, rečenice su bukvalno i besmisleno prevedene i gramatički neispravno napisane. Prenosimo pojedine takve primere koje je Blic objavio:

Kada bi se rad prevodioca više vrednovao sigurno je da bi i prevodi bili kvalitetniji. Ovako ostaje da i dalje gledamo scene poput onih kada dvoje mladih počinje da se ljubi „bez linije za utovar” („No pick up line”).

 

 

Zašto je srpski jezik zaboravljen u Makedoniji

Makedonija. Zemlja poznata po raznolikosti kultura, naroda i vera. Zemlja sa značajnim brojem manjina, koje zajedno čine više od 35 odsto stanovništva ove države.

Međutim, jedna manjina zaostaje za drugim. Ne neguje svoje običaje kao što to rade ostale manjine, a još manje – govori svojim jezikom. To je srpska manjina u Makedoniji. Pitao bi se svako, zbog čega je stanje srpskog jezika u ovoj zemlji na tako niskom nivou? Je li nepoželjan? Da li bi mogao da „nagrabusiš“ ako te neko čuje da govoriš tim jezikom? Odgovor je, NE!

Srpski jezik u MakedonijiNe, srpski jezik niti je cenzurisan, niti je opasno koristiti ga. Jednostavno, splet okolnosti je doveo da ga Srbi u ovoj zemlji ne govore. Asimilacija Srba u Makedoniji dosta je jaka, a nenasilna. Mešoviti brakovi, društvo i škole dovode do toga da jedan prosečni Srbin u Makedoniji nema ni gde da čuje srpski jezik, osim kod kuće, gde se najčešće i ne govori.

Pretpostavljam da je sledeće pitanje: “Pa, zar ne može srpski jezik da se uči u školama?“ – Rekli ste da nije zabranjeno. – I nije. Nije zabranjeno učiti na maternjem jeziku. Međutim, je li neko izrazio želju da želi da uči na tom jeziku? Odgovor je, opet, NE!

Naime, iako se navodno nastava na srpskom jeziku izvodi u četiri škole u Makedoniji, đaka je sve manje i manje. Tačnije, u 2013. godini bilo je 183 đaka u osnovnim školama koji pohađaju srpsku nastavu, a u 2015. imamo svega 19 đaka – prvaka! Srednjoškolaca na srpskom i nema.

Inače popisa stanovništva ovde nije bilo od 2002. godine. Prema tome, o broju Srba uopšte, možemo samo da nagađamo (u 2002. ih je bilo blizu 36.000), ali zato o đacima koji pohađaju nastavu na srpskom jeziku uvek imamo tačan podatak, i čeka se godina kada neće biti nijednog đaka – prvaka. Ta godina je verovatno blizu, budući da ih sada ima svega 19 u svim školama ove države!

Kako god, nevladin sektor i srpske organizacije u Makedoniji, i dalje se trude da se srpski jezik govori i neguje u ovoj zemlji. Pa tako, Kulturno informativni centar Srba u Makedoniji – SPONA, već nekoliko godina zaredom organizuje časove srpskog jezika, kako u svojim prostorijama, tako i u osnovnoj školi „11 Oktomvri“ u Rečeci, kod Kumanova.

Šta će biti, i kako će biti, ostaje da vidimo. Ko zna? Možda doživimo i popis, prebrojimo se, pa konačno i saznamo da li su ove brojke poražavajuće kao što izgledaju!

Autor: Stefan Radulović,
novinar Kulturno-informativnog centra „Spona“

* Tekst je nastao za potrebe projekta „Govori pravilno – novinarsko pravilo“ koji je Udruženje novinara Srbije realizovalo uz podršku Ministarstva kulture i informisanja.

50 najneobičnijih jezika sveta

Najneobicniji jezici sveta

Danas je naša pažnja usmerena na 50 najneobičnijih jezika koji se govore u realnom i u svetu mašte. Otkrijte složenost jupik jezika, posebnost arhi jezika kojim se služi samo hiljadu govornika na Kavkazu. Dopustite da vas Elves i Aklo, likovi iz naučno-fantastičnih ostvarenja Hauarda Filipsa Lavkrafta, uvedu u svet mašte kroz sindarinski jezik. Vaše putovanje svetom i svemirom 🙂 može da počne!

Kliknite na sliku za njen uvećan prikaz

Najneobicniji jezici sveta Verbalisti (2)

 

Reč godine nije reč već…

Rec godine emotikon lice koje place od smeha

Jezik je divna, živa zver koja neprestano raste i menja se, dok smo mi svi lutke koje plešemo kako nas on vodi. Tako ni rečnici nisu bezbedni od ćudljive lingvističke prirode.

A upravo to bi mogao biti razlog zašto su Oksfordski rečnici kao reč 2015. godine proglasili jedan emotikon, tačnije, smajlić koji plače od sreće.

Oksfordski rečnici inače već godinama biraju reč godine, ali ove godine se Univerzitet u Oksfordu udružio sa kompanijom Svift ki (SwiftKey) kako bi otkrili najpopularnije emotikone iz celog sveta. A onaj koji plače od smeha je pobedio.

Rasplakani emotikon se brzo popeo na vlast. 2014. godine je u Velikoj Britaniji činio svega četiri odsto svih emotikona, dok se ove godine popeo na 20 odsto, piše Verge.

Doduše, neki smatraju da je ovaj izbor reči godine postao smejurija i da se na račun nje vesele pripadnici Oksforda, koji su prošle godine kao reč godine izabrali ‘vape’, za šta mnogi nisu znali šta znači. Ako ste među njima, radi se o glagolu koji predstavlja udisanje i izdisanje pare koju proizvode električne cigarete ili slični proizvodi.

Izvor: theverge.com

Find out why there is an „r“ in Mrs.

Zanimljivosti engleskog jezika - Mr. i Mrs, VerbalistiThere are a couple of odd things about the title Mrs. First, the word it stands for, missus, looks strange written out that way in full. In fact, except in the jokey context of “the missus,” meaning the wife, you almost never see it written out. “Missus Claus” looks far more awkward than “Mister Rogers.” Second, the abbreviation has an ‘r’ in it, and the word doesn’t. Why is there an ‘r’ in Mrs.?

Originally, Mrs. was an abbreviation for mistress, the female counterpart of master. There were various spellings for both forms—it might be maistresse/maistre or maystres/mayster—and variation in pronunciation too. The word mistress had a more general meaning of a woman who is in charge of something. A governess in charge of children was a mistress, as was a woman head of a household. The abbreviated form was used most frequently as a title for a married woman.

Znacenje i istorija engleskih reci Mr. i Mrs, VerbalistiEventually, the title form took on a contracted, ‘r’-less pronunciation, and by the end of the 18th century “missis” was the most acceptable way to say it. (A 1791 pronouncing dictionary said that to pronounce it „mistress“ would “appear quaint and pedantic.”) The full word mistress had by then come to stand for a paramour, someone who was explicitly not a Mrs.

The pronunciation of Mr. also underwent a change, from „master“ to „mister.“ But there was already a written word mister, meaning an occupation, trade, or skill (related to métier) so that when Mr. was written out that way it didn’t look awkward. Missus, however, was first written out as a rough approximation of lower class dialect, the way servants in Dickens talked of their mistresses, for example. Even though everyone was pronouncing Mrs. as „missus,“ they avoided writing it that way because it was just too casual. It would be like writing Ms. as Miz. Sometimes a title is not an abbreviation for a word, but a word all of its own.

Author: Arika Okrent
Source: Mental Floss