Split proglašen najprivlačnijim mestom za život

Dioklecijanova palata u Splitu
Dioklecijanova palata u Splitu

Međunarodni poslovni list “Fajnenšal tajms” (Financial Times) proglasio je staro jezgro Splita – Dioklecijanovu palatu najprivlačnijim mestom za život sa spiska zaštićene kulturne baštine Uneskoa (UNESCO).

Na listi od 10 najprivlačnijih lokacija sa Uneskove liste, iza Splita su kameni grad u Zanzibaru, srednjovekovne ulice belgijskog Briža i stara Havana na Kubi.

Među najprivlačnijim mestima za život nalaze se i Venecija, koja je, kako se navodi, “toliko poznata da joj zaštićeni objekti nisu potrebni”, kao i Medina u Marakešu i Makao u Kini.

“Fajnenšal tajms” napominje da još niko nije pokušao da proceni koliko bi ljudi platili za život na lokalitetima sa Uneskove liste ili na mestima koja imaju pogled na njih.

Nov rečnik u službi recesije

govor i recnik ekonomske krizeModa eufemizama uzela je maha u vreme ekonomske krize u pokušaju vladajućih snaga da nađu što komplikovaniji izraz za kamuflažu sopstvenih neuspeha. Tako se sve češće mogu čuti komplikovane igre reči poput “dobro je jer je manje loše nego što bi moglo da bude da je još gore“. Sve vlade u Zapadnim zemljama jako dobro govore “krizni jezik”, mada se čini da Francuska prednjači, naročito kada je u pitanju uvođenje novih reči i fraza u službi velike recesije.

PAD PORASTA – Jedna od onih čarobnih jezičkih formula kojima se stvarnost pokušava predstaviti lepšom nego što jeste.
“Podaci pokazuju poboljšanje situacije s tendencijom pada porasta broja nezaposlenih”, izjavio je, tako, nedavno francuski predsednik Nikola Sarkozi, komentarišući zvaničnu statistiku za februar. Uzgred, broj nezaposlenih u Francuskoj je već mesecima u stalnom rastu: u januaru je porastao za 0,5 odsto, u februaru za 0,2, a na birou rada evidentirano je 2.867.000 ljudi.

NEGATIVNI RAST – Još jedna od omiljenih floskula iz krizne lingvističke kuhinje. Predstavlja, u stvari, smanjenje bruto društvenog proizvoda, odnosno smanjenje stvaranja nacionalnog bogatstva.

RECESIJA – Omiljena reč za krizu i pad svih ekonomskih indikatora.

REDEFINISANJE PRISUSTVA – Način da se uvijeno najavi delokalizacija preduzeća.

DELOKALIZACIJA PREDUZEĆA – Put da se ”učenije” saopšti da domaća firma kreće u potragu za jeftinijom radnom snagom u inostranstvu, što znači i sigurno otpuštanje domaćih radnika.

TAKSA ZA DELOKALIZACIJU – Jezička formula koja se ovih dana često pojavljuje u francuskoj predizbornoj kampanji, a predviđa, u stvari, dodatni porez na uvoz, čime poskupljuje roba domaćih firmi proizvedena u inostranstvu.

REFORMA POSLOVNOG SEKTORA – Najava otpuštanja u određenim branšama.

PLAN SOCIJALNOG I EKONOMSKOG RESTRUKTURIRANJA – Otpuštanja na veliko.

NEURAVNOTEŽENA PRERASPODELA VREDNOSTI – Prekomerno bogaćenje s jedne strane, i sve veće siromaštvo, s druge.

ekonomski eufemizamASIMETRIČNI UTICAJ KRIZE – Sve više siromašnih i nestajanje srednje klase.

NEDOSTATAK FINANSIJSKE VIDLJIVOSTI – Definicija kojom zainteresovani saznaje da, prostije rečeno, nije platežno sposoban.

DOTERIVANjE BUDŽETA – Smanjenje budžeta, odnosno zavrtanje državnih slavina.

SOLIDARNO USAGLAŠAVANJE POREZA – Najava da će bogatiji plaćati više, da bi se sprečilo sve veće siromašenje najnižih slojeva.

REFORMSKA AGENDA – Dobar način da se najavi stezanje kaiša.

Narodu će, valjda, kroz ovako kulturno ophođenje i učenije izraze, i kriza lakše pasti.

Izvor: Novosti

Počelo skupo Spomen krstarenje Titanik (VIDEO)

Balmoral kruzer

titanik
Brod "Titanik" proglašen je za nepotopljvi

Na današnji dan, 10. aprila 1912. godine Titanik je krenuo na svoje prvo i jedino putovanje. Juče je počela memorijalna plovidba rutom “Spomen krstarenja Titanik” kojom se brod “Titanik” pre 100 godina kretao pre nego što je potonuo. Taj brod “Ms Balmoral” s 1.309 putnika, od kojih su neki rođaci nastradalih u nesreći “Titanika”, doploviće do mesta na severu Atlantskog okeana gde je slavni brod udario u santu leda i potonuo.

Brod “Titanik” proglašen je 1912. godine za nepotopljvi, ali je ipak završio u ledenim vodama Atlantika kod Njufaundlena, 15. aprila 1912. godine, nakon što je udario u ledeni breg. Tada je bilo spašeno svega oko 700 ljudi, a procenjuje se da je bilo 1.500 poginulih.

putnici spomen krstarenja titanik
Putnici "Spomen krstarenja Titanik"

Najpoznatija nesreća na moru ne prestaje od tada da fascinira ljude, što objašnjava zašto su putnici iz 28 zemalja bili spremni da plate 13.000 dolara da bi se našli na ovom memorijalnom krstarenju.

Neki su obukli kostime iz tog vremena, uključujući krzno i šešire sa perjem kao i odela i šešire za muškarce pre ukrcavanja na “Ms Balmoral” u Sauthemptonu na jugu Engleske. “Spomen krstarenje Titanik” trajaće 12 dana.

U međuvremenu, agencija Ujedinjenih nacija za kulturu UNESKO donela je odluku da se olupina “Titanika” stavi pod zaštitu. Agencija navodi da je više od 700 ronilaca posetilo to mesto, 4.000 metara ipod površine kod obale Kanade.

_
_


_

Glumac Miloš Biković u poseti jezičkoj mreži Verbalisti

Milos Bikovic sa Verbalistima

Današnjeg gosta Verbalista gledali smo u filmu „Montevideo“ i odmah ga zavoleli. Ovaj mladi glumac odlično se snašao u ulozi fudbalske legende Aleksandra Tirnanića Tirketa i praktično preko noći postao idol mladih. Nakon filma „Montevideo“ život Miloša Bikovića potpuno se promenio… detaljnije u prilogu koji donosimo.

 

Rimski Koloseum pod naletom gladijatora

rimski gladijatori poziraju turistima
Rimski gladijatori poziraju turistima

Jedna neverovatna vest stigla je iz Rima gde se 20 Rimljana preobučeno u gladijatore popelo na zidine Koloseuma u znak protesta jer im vlasti više ne dozvoljavaju da bez dozvole zarađuju poziranjem turistima.

Prošle godine u avgustu rimske vlasti uhapsile su lažne gladijatore i to  nakon nesvakidašnje „borbe“ policajaca s lažnim gladijatorima. Policajci su se tada prerušeni u gladijatore umešali u grupu lažnih gladijatora kako bi i oni ponudili usluge fotografisanja.

Nekoliko porodica u Rimu pokušava da sprovede “svoje pravo” da samo njihovi članovi mogu da se preobuku u gladijatore a usluge fotografisanja pružaju u saradnji sa pojedinim turističkim agencijama. Neki turisti se rado fotografišu sa njima, ali se potom neprijatno iznenade kad gladijatori zatraže 10 evra za fotografisanje. Lažni gladijatori tvrde da pružaju korisnu javnu uslugu i da njihovi kostimi doprinose stvaranju atmosfere drevnog Rima.

Košarka (i sport) nekad i sad

kosarka nekad i sad

Nekad ljubav – danas interes, nekad bratstvo – danas ljuto rivalstvo. Neosporno je da nam se život puno promenio za samo nekoliko decenija. Promene su se odrazile u svim sferama društva, pa tako i u sportu. Sport je do ne tako davno bio zabava dok danas predstavlja ogroman fizički napor i „tešku“ industriju za pravljenje novca. To potvrđuju i nekadašnje košarkaške legende Slobodan Rica Gordić i Momčilo Moma Pazmanj, koji su šezdesetih godina prošlog veka u društvu čuvenog Radivoja Koraća počeli da kreiraju istoriju jugoslovenske košarke. Detaljnije u našem prilogu u nastavku:
_

Talenti i idoli

Pop Idol Ivan Radenov
Ivan Radenov je u 2011. postao prvi makedonski Pop Idol

Imam talenat, a sad želim da napravim karijeru!

Poslednjih nekoliko godina mladi ljudi dobijaju priliku da pokažu šta umeju i znaju kroz različite vidove televizijskih šou programa, poput “Pop Idola”, “Ja imam talenat”, “Prvi glas Srbije” i sličnih. Verbalisti su prošle godine bili jedan od glavnih pokrovitelja najpopularnijeg takmičenja za talente – Pop Idol, a ove godine smo u stopu pratili Ja imam talenat u Srbij. Evo i šta smo zabeležili.