Društvene mreže osvojile i londonske Olimpijske igre

Od Olimpijade u Pekingu, do zahuktavanja za londonske Olimpijske igre, društvene mreže su se primetno razvile. Da li će činjenica da sportisti ne mogu bez Facebooka i Twittera promeniti Igre?

Pratite Olimpijadu 2012 na Facebooku i Twitteru
Način izveštavanja o postignutim rezultatima i dešavanjima "iza granica sela" će biti u potpunosti drugačiji zbog velikog uticaja društvenih mreža

Ovogodišnje Olimpijske igre biće “prve Igre na društvenim mrežama”, nakon što su u Međunarodnom olimpijskom komitetu (MOK) prihvatili činjenicu da se sportisti neće tako lako odreći tvitovanja i šerovanja.

Svakodnevna komunikacija na mreži premostila je jaz između uspešnih sportista i miliona njihovih obožavatelja širom sveta. Mnogi od njih već su navikli fanove da će svaki svoj sportski uspeh ili anegdotu iz privatnog života podeliti sa njima na Facebooku ili Twitteru.

Tokom Olimpijskih igara u Pekingu, održanih 2008. godine, Facebook je bio beba sa “samo” sto miliona korisnika. Kada ovogodišnje Igre “zapale” London, carstvo statusa i lajkova brojaće više od 845 miliona članova.

I Twitter je porastao tokom poslednjih godina. Dok su se sportisti borili za medalje u Kini, imao je šest miliona korisnika, a četiri godine kasnije ova mreža je dvadeset puta veća, sa 140 miliona korisnika.

Uvidevši da ne može protiv “društvenjaka”, Međunarodni olimpijski komitet (MOK) je najpre omogućio sportistima da tvituju tokom Olimpijskih igara, a ove nedelje je i pustio u rad portal na kojem će se ”okupljati” svi sportisti aktivni na društvenim mrežama i njihovi pratioci.

Šesnaest godina nakon prve velike inovacije, lansiranja sajta posvećenog Olimpijskim igrama, više ništa nije isto. Novi portal nudi registraciju članova, praćenje zvaničnih stranica sportista na Facebooku i Twitteru, kao i druge ekskluzivne sadržaje, poput nagradnih igara.

Galatasaraj Facebook strana sa 4,1 milion fanovaIako “selidba” na društvene mreže možda ne izgleda kao veliki korak za organizaciju, u obzir se mora uzeti činjenica da će na ovaj način Olimpijske igre izgubiti dosadašnju ideju o zatvorenom olimpijskom selu.

Ipak, ta promena će povećati uloge učesnika na društvenim mrežama u vezi sa Olimpijskim igrama, a način izveštavanja o postignutim rezultatima i dešavanjima “iza granica sela” će biti u potpunosti drugačiji.

Novinarima željnim informacija u toku Olimpijskih igara najbolji prijatelji će biti društvene mreže, a sportisti glavni izvori.

Volonteri, ipak, nisu te sreće, njima će biti zabranjeno da objavljuju fotografije i novosti sa Igara na svojim profilima.

Ni sportisti neće biti potpuno slobodni na mreži. Naime, naglašeno im je da ne smeju da kače lične snimke iz olimpijskog sela i fotke na kojima se vide proizvodi kompanija koje nisu među zvaničnim sponzorima događaja.

HIT LISTA VERBALISTA – FEEL, Robbie Williams (VIDEO)

Teško da ste mogli bolji hit da izabere za narednu nedelju – sjajna pesma i naš omiljen pevač – Robi Vilijams! Po običaju, prvo sledi kraća priča o pobedniku:

Hit lista Verbalista, Robi Vilijams (Robbie Williams)Popularni britanski pevač rođen je u katoličkoj porodici u Tanstalu u Engleskoj. Otac mu je bio zabavljač a majka je radila u cvećari. Robijevi roditelji razveli su se kada je pevač imao samo tri godine. Odrastao je sa majkom i sedam godina starijom sestrom Sali. Ako je verovati glasinama, majka i nije previše marila za njega.

Inače, kada je imao 15 godina majka ga je prijavila na audiciju za pevača novog “boy” sastava. Grupa “Take That” osnovana je 1990. godine i odmah je stekla veliku popularnost. Temperamentni Robi vrlo često se sukobljavao sa ostalim članovima benda i u tom periodu je napisao pesmu “The ‘90” u kojoj govori o lošim odnosima unutar grupe. Bend se posle pet godina postojanja raspao, a ostalo je istorija…

A što se tiče pesme koju ćemo slušati – verujem da sve već znate o njoj! “Feel it” i nastavite da nam šaljete vaše predloge na urednik@verbalisti.org

Lejdi Gaga oduševila fanove izgledom i maskom od bisera (VIDEO)

Lejdi Gaga sa bisernom maskomLejdi Gaga oduševila je svoje fanove kada se na aerodromu u Seulu pojavila u prelepoj beloj “Versaće” haljini sa zlatnim detaljima i maskom od bisera koju je nosila preko lica. Svoj izgled je upotpunila belim rukavicama i maskom prekrivenom biserima.

Lejdi Gagu uskoro očekuje serija koncerata u jugoistočnoj Aziji. Pevačica je juče stigla u Seul gde će započeti svoju turneju.

Nakon koncerta u Seulu 27. aprila, kontraverzna pevačica nastaviće svoju turneju koncertima u Hong Kongu, Japanu, Tajvanu, Filipinima, Tajlandu, Singapuru, Indoneziji, Novom Zelandu i Australiji. Posle Azije, Gaga dolazi u Evropu, gde će održati dvadeset prvi koncert u okviru svoje „Born This Way“ turneje.

_

_

Ko su najprevodjeniji autori?

Vilijam Šekskpir (William Shakespeare)
Iako se razlikuju, svaki od tri prikazana portreta Šekspira ima svoje pobornike među stručnjacima kad je u pitanju njegova verodostojnost

Otac boljševičke revolucije Vladimir Ilić Lenjin našao se na petom mestu Uneskove liste najprevođenijih autora ikad, visoko iznad po književnosti čuvenijih Rusa – Fjodora Mihajloviča Dostojevskog, koji je na 17. mestu, i Lava Nikolajeviča Tolstoja, na 24. mestu.

U prvoj petorci, inače, dominiraju Englezi: najpoznatija autorka krimića Agata Kristi je ubedljivo najprevođenija, tvorac neprevaziđenih pozorišnih komada Vilijam Šekspir je na trećem mestu, a na četvrtom je književnica i autorka brojnih dečjih knjiga Enid Blajton.

Drugi na Uneskovoj listi je pionir naučne fantastike, Francuz Žil Vern, dok je najpoznatiji američki autor horor fantastike Stiven King na devetom mestu.

“Kraljice ljubavnih romana”, Engleskinja Barbara Kartland i Amerikanka Danijel Stil zauzele su šesto i sedmo mesto, a najpoznatiji pisci bajki ikad – Danac Hans Kristijan Andersen i nemačka braća Grim, Jakob i Vilhem, našli su se na osmoj, odnosno desetoj i 11. poziciji.

Osim Lenjina, koji je pre svega bio revolucionar i političar, još jedan lik kojem književnost nije zanimanje zauzeo je visoku poziciju – papa Jovan Pavle drugi rangiran je kao 22.

Reč je o podacima Uneskove elektronske baze podataka u kojoj se nalazi više od dva miliona naslova, 500.000 autora iz 148 zemalja.

Ko govori nemački, taj više štedi i manje puši

Ko govori nemački, taj više štedi i manje puši
Nemаčki mediji su prikaz istraživanja sa prestižnog američkog univerziteta Yale naslovili "Zašto bi Grci da govore nemački imali manje dugova?“

Nemci su prikaz istraživanja dvojice naučnika sa prestižnog američkog univerziteta Jel (Yale) naslovili “Zašto bi Grci da govore nemački imali manje dugova?“

Ekonomista Kit Čen (Keith Chen) sa pomenutog američkog univerziteta napravio je studiju: “Efekti jezika na ekonomsko ponašanje: stopa štednje, zdravstveno ponašanje, penziona štednja“ koja se bazira na razlikovanju jezika prema odnosu između sadašnjeg i budućeg vremena.

Ekonomista Kit Čen (Keith Chen)
Ekonomista Kit Čen (Keith Chen)

Tako nemački jezik spada u one jezike u kome je ta razlika slaba, pa u nemačkom potpuno identična rečenica, zavisno od konteksta, može značiti “Sunce sija“, ali i “Sunce će sijati“, u engleskom jeziku, međutim, rečeničkom formulacijom pravi se jasna razlika između onoga što se događa sada i onoga što će se dogoditi sutra ili u daljoj budućnosti.

Istraživanje navodi primere 122 jezika od kojih je samo 35 slično nemačkom, a ostali imaju tvrdo razlikovanje između sadašnjosti i budućnosti. Čen, kao i njegov kolega sa istog univerziteta Danijel Kazasanto tvrde da ovaj jezički odnos između sadašnjosti i budućnosti utiče na način mišljenja ljudi kao i na njihovo ponašanje, pa i ekonomsko.

Da li su ljudi u čijim je jezicima razlikovanje između sadašnjosti i budućnosti snažno više skloni da misle na kratkoročnu nego na dugoročnu dobit, zapitali su se američki naučnici i izgleda odgovorili na to pitanje potvrdno.

Govoris li nemački, Sprechen sie Deutsch“To je slučaj u najvišem stepenu. Jezički modeli mogu da određuju model mišljenja i model delovanja“, rekao je Čen. “Postoji gomila dokaza da ljudi sa različitim jezicima različito misle. Često se pri tome ne radi o kulturnim razlikama, nego je jezik taj koji menja mišljenje ljudi“, dodaje Danijel Kazasanto.

Čen tvrdi da ljudi sa jezikom u kome je razlika između sadašnjeg i budućeg vremena mekša, više štede, manje puše, sportski su aktivniji, jednom rečju, aktivnije se spremaju za budućnost. Ili još konkretnije: kod njih je za 13 odsto manja verovatnoća da će biti debeli, za 29 odsto je verovatnije da će se baviti sportom, a za 24 odsto ređe su strasni pušači.

Zanimljivo je da apsolutno svi jezici iz našeg okruženja spadaju u grupu koja, prema Kitu Čenu, ne haje mnogo za budućnost.

Izvor: Danas

Gordan Kičić s Verbalistima o svom producentskom debiju sa filmom Ustanička ulica (VIDEO)

Gordan Kicic i film Ustanicka ulica

Popularni glumac Gordan Kičić, koji debituje kao producent sa filmom “Ustanička ulica”, opisuje svoj film kao politički triler namenjen publici koja je spremna da razmišlja. “Pratimo zamenika glavnog tužioca za ratne zločine i pratimo odbeglog pripadnika jedne paravojne formacije, za koga se tvrdi da je mrtav, a on je, u stvari, živ, sa novim identitetom”, kaže Kičić.

Jedna od glavnih tema filma je rad Specijalnog suda za ratne zločine, pa je, kako Kičić ističe, istraživački rad bio veoma bitan: “Istraživanje je trajalo oko tri godine, jer smo hteli na pravi način da se upoznamo čime se bave ti ljudi, kakav je to posao”.

Svoj producentski debi opisao je kao “krvav posao”, pre svega jer je bilo teško snimiti film isključivo od državnih para.

Film je po ideji Gordana Kičića, a po scenariju Ðorđa Milosavljevića i Nikole Pejakovića režirao Miroslav Terzić. Pored Kičića, glavne uloge igraju Rade Šerbedžija i Uliks Fehmiu.

Verbalisti intervju: Gordan Kičić

_

Trejler za film “Užička ulica”