Kraj rimske vladavine u Britaniji je omogućio anglosaksonsko naseljavanje Britanije, koje se tradicionalno smatra početkom Engleske, odnosno nastankom Engleza kao nacije. Anglosaksonci su bili niz germanskih plemena koja su uspostavila nekoliko kraljevstva koja su kasnije postala regionalni centri moći u današnjoj Engleskoj i delovima Škotske. Oni su uveli staroengleski jezik, koji je zamenio prethodni britski jezik.
Anglosaksonci su vodili ratove sa britskim državama – naslednicama u današnjem Walesu, Cornwall i Hen Ogleddu (Stari sever; delovima severne Engleske i južne Škotske gde se govorio britonički), kao i jedni sa drugima. Upadi Vikinga postali su učestali nakon 800. godine, pa su tako Nordijci preuzeli vlast nad velikim delovima današnje Engleske. Tokom tog perioda nekoliko vladara je pokušalo da ujedini anglosaksonska kraljevstva, što je na kraju rezultiralo stvaranjem Kraljevine Engleske do 10. veka.
Osim što su ostavila tragove na engleski folklor, anglosaksonska božanstva dala su temelj i za imena dana u sedmici u engleskom jeziku.
Nastavljamo sa serijalom veoma duhovitog i slikovitog prikaza istorije engleskog jezika, a danas se upoznajemo s uticajem koji su Anglosaksonci i Vikinzi imali na razvoj engleskog jezika.
Koliko je portal English Attack! postao popularan i kod nas najbolje govori sledeći podatak – u nagradnoj igri Verbalista koja je trajala 14 dana učestvovalo je čak 173 ljubitelja engleskog jezika. Ovako visok odziv pokazuje da polaznici iz našeg regiona traže nove metode učenja i medije koje mogu da iskoriste bilo kao početnu osnovu ili pak dopunu klasičnom učenju stranog jezika.
Mnogi polaznici jezičke mreže Verbalisti već su se uverili da učenje jezika nije bauk i da može da bude jako zabavno. Dok su pohađali jezičke programe u najatraktivnijim gradovima na svetu doživeli su brojna zanimljiva i jedinstvena iskustva. Na Malti smo učestvovali u snimanju filmova, na jezičkim putovanjima My LONDON i My OXFORD zajedno sam pravili planove kako da osvojimo brojne turističke atrakcije i zamkove, a u Madridu smo se družili s toreadorima. Jezik se najbolje uči kroz zabavu i kad radimo ono što volimo, pa onda da nastavimo u istom stilu i krenemo da istražujemo English Attack!
U znak zahvalnosti što ste u tako velikom broju učestvovali u našoj nagradnoj igri odlučili smo da, umesto 10, dodelimo 50 promotivnih kodova za neograničen pristup portalu English Attack! u trajanju od 2 meseca. Srećne dobitnike navedene u nastavku ćemo kontaktirati emailom u toku ove nedelje radi preuzimanja promotivnog koda:
Miodrag Djukić
Olivera Timotijević
Aleksandra Konatar
Marta Tutić
Romana Sacer
Dusan Pavlović
Dobrila Crnomarković
Gordana Perović
Marko Janković
Aleksandra Davidović
Suzana Obradović
Natasa Popov
Danijela Drobnjak
Julijana Kljajić
Maja Radović
Bojana Antonijević
Marija Petrović
Alen Kadić
Branka Jevtić
Igor Djukić
Nataša Matić
Lejla Imamovi
Ivana Božanović
Una Timotijević
Miloš Milošević
Natalija Djordjević
Daniela Dodevska
Aleksandar Djurić
Olgica Čekičevska
Uroš Nedeljković
Tea Kalač
Vučko Fatić
Enikő Lukács
Natalija Stančić
Jelena Kiković
Nataša Stojković
Andrijana Nedevska
Jelena Šoškić
Zule Stojanova
Sofija Lazarević
Nela Mitić
Marija Šekularac
Aleksandra Radojičić
Maja Đolović
Jasmina Makuljević
Ivana Milićević
Andrija Pavić
Rade Predić
Božidar Koveljić
Sandra Pantić
Čestitamo dobitnicima nagrade i još jednom se zahvaljujemo svim učesnicima nagradne igre i svima vama koji nas pratite. Vaši komentari i aktivnosti pomogli su da mreža Verbalisti postane ne samo najveća jezička mreža u jugoistočnoj Evropi, već i medij koji može da utiče na poboljšanje uslova i kvaliteta jezičke edukacije.
Jezička mreža Verbalisti uskoro će objaviti novu rubriku na platformi English Attack! u kojoj će se naći i sadržaji koje ste vi izabrali.
Naši polaznici uverili su se da učenje jezika može da bude jako zabavno. Dok su pohađali jezičke programe u najatraktivnijim gradovima na svetu doživeli su brojna zanimljiva i jedinstvena iskustva. Na Malti smo zajedno učestvovali u snimanju filmova, na jezičkim putovanjima My LONDON i My OXFORD sami smo pravili planove raznih obilazaka, a u Madridu smo se družili s toreadorima. Jezik se najbolje uči kroz zabavu i kad učestvujemo u stvaranju nečeg što volimo. Zato i sad, dok učiš engleski uz pomoć našeg portala English Attack!, želimo da ti pružimo priliku da učestvuješ u kreiranju njegovog sadržaja.
Online kursevi engleskog jezika po meri polaznika – postani English Attack! urednik Proveri zašto je platforma English Attack! postala najpopularnija globalna online platforma za učenje engleskog jezika ovde
Stavi se u ulogu filmskog reditelja ili online urednika i kaži nam koji insert iz filma, video klip ili muzički spot na engleskom jeziku bi želeo da uvrstimo u nastavni program. Najbolje predloge ćemo objaviti na portalu English Attack! kao multimedijalni materijal za učenje engleskog jezika.
Svaki predlog treba da sadrži sledeće:
1. Link tj. web adresu na kom se nalazi predloženi sadržaj na engleskom jeziku
2. Kraće objašnjenje zašto ste izabrali određen sadržaj
3. Kontakt podaci, i to: ime i prezime, email adresa i adresa Facebook naloga
Jezička mreža Verbalisti uskoro će objaviti novu rubriku na platformi English Attack! u kojoj će se naći i sadržaji koje ste vi izabrali.
Među prvim predlozima stigao je insert iz filma “Blistavi um” koji je poslao Luka Đokić iz Beograda.
Pogledajte završnu scenu filma Blistavi um (A Beautiful Mind) u kojoj čuveni matematičar Džon Neš (Russell Crowe) prima Nobelovu nagradu i drži kraći govor koji posvećuje njegovoj bolesnoj ženi. To je verovatno jedan od najlepših filmskih završetaka ikada snimljenih.
Govor koji je Džon Neš tom prilikom održao uvrstili smo u sadržaj koji će se uskoro naći na portalu English Attack! a Luka je dobio kao nagradu 6 meseci neograničenog pristupa portalu English Attack! E, pa Luka, čestitamo, sad možeš da kreneš u pravi napad na engleski jezik.
Još jedan odličan video klip uvrstili smo u multimedijalnu biblioteku nastavne platforme English Attack! zahvaljujući Angelu Ristovskom iz Skoplja.
Postani i ti urednik ili filmski reditelji kaži koji insert iz filma, video klip ili muzički spot na engleskom jeziku želiš da uvrstimo u nastavni program. Najbolje predloge ćemo objaviti na portalu English Attack! kao multimedijalni materijal za učenje engleskog jezika. Pišite nam na urednik@verbalisti.org – za više informacija klikniovde. Probaj English Attack! ovde
Video Life = Risk
Ponekad gledajući ljude koji su u svom životu ostvarili zavidan uspeh pomislimo kako su oni možda imali sreće ili da njihov put do uspeha verovatno i nije bio tako težak. Video koji donosimo opisuje životni put nekoliko najuspešnijih ličnosti u svetu. Videćemo da je svima njima jedna stvar zajednička – velikom uspehu prethodio je pad, neuspeh ili životno razočarenje.
Dismissed from drama school with a note that said “Wasting her time, she’s too shy to put her best foot forward”… Lucille Ball
Turned down by the Decco recording company who said “We don’t like their sound, and guitar music is on their way out”… The Beatles
Failed soldier, farmer, and real estate agent at 38 years old he went to work for his father as a handyman… Ulysses S. Grant
Cut from the high-school basketball team, he went home, locked himself in his room, and cried… Michael Jordan
A teacher told him he was too stupid to learn anything, that he should go into a field where he might succeed by virtue of his pleasant personality… Thomas Edison
Fired from a newspaper because he lacked imagination and had no original ideas… Walt Disney
His fiancé died, he failed in business twice, he had a nervous breakdown, and he was defeated in 8 elections… Abraham Lincoln
– … da je do sada primećeno 63 prirodna satelita koji kruže oko Jupitera?
– … da je sivi soko najbrže živo biće na planeti? Pri obrušavanju dostiže brzinu do 320 km/h.
– … da je Toni Ajomi, gitarista Blek sabata, u nesreći izgubio vrhove prstiju desne ruke?
– … da je Sao Paulo sa 11 miliona stanovnika najveći grad južne Zemljine polulopte?
– … da je najniže jezero na svetu Mrtvo more? (na slici)
– … da je prva zvanična košarkaška utakmica odigrana 20. januara 1892?
– … da je Sankt Peterburg osnovan 1703. godine?
– … da su šah u Evropu doneli Arapi koji su 711. godine zagospodarili Pirinejskim poluostrvom?
– … da prečnik Mlečnog puta iznosi oko sto hiljada svetlosnih godina i da ima oko dvesta milijardi zvezda?
– … da je časopis Tajms 1816. godine proglasio valcer za nemoralnu igru?
– … da jedan kvadratni metar površine Sunca sija kao 600.000 sijalica od 100 vati?
– … da je prvi predak današnjeg konja živeo pre 50 miliona godina i bio je dugačak 30, a visok 25 centimetara?
– … da je mongolski kan i kineski car Kublaj-kan odlazio u lov sa 500 sokolova i pratnjom od 10.000 ljudi?
– … da se ćeten alva pravi od jedne vrste lana?
– … da Rim nazivaju „večnim gradom“ jer je od svog postanka glavni grad?
– … da je batiskaf Trst 23. januara 1960. zaronio na dubinu od 10.900 m?
– … da na Antarktiku ima više od 70 jezera koja leže hiljadama metara ispod leda?
– … da je reč cigara španskog porekla i znači cvrčak?
– … da u Srbiji u saobraćajnim nezgodama godišnje pogine preko 1.000 ljudi?
– … da kraljica termita dnevno položi 30.000 jaja?
– … da je Egipat osvojio Evropsko prvenstvo u košarci 1949. godine?
– … da se u SAD svakoga dana u proseku pojede 720 ari pice?
– … da su najmlađi roditelji u istoriji imali po 8 i 9 godina, i da su živeli u Kini 1910. godine?
– … da je, sa svojih 188 decibela, zvižduk plavog kita najglasniji zvuk koji proizvodi jedna životinja?
– … da zvuk putuje tri puta brže kroz vodu nego kroz vazduh?
– … da vrsta žabe nazvana otrovna strela ima dovoljno otrova u sebi da usmrti oko 2.200 ljudi?
– … da postoje 92 poznata slučaja izgubljenih nuklearnih bombi u moru?
– … da džinovska sipa ima najveće oči na svetu, a prečnik im je oko 40 centimetara?
– … da se tekila pravi od korena jedne vrste plavog kaktusa? Ovo je greška jer se tekila pravi od biljke agave koja ne spada u porodicu kaktusa iako liči na kaktus
– … da u državi Juta, ptice imaju prvenstvo prolaza na svim autoputevima?
– … da je gepard jedina mačka na svetu koja ne može da uvuče svoje kandže?
– … da je jedno vreme u Zapadnoj Virdžiniji postojao grad sa imenom 6?
– … da je Žozef Nijeps razvio prvu fotografiju na svetu 1827. godine?
– … da su polovi Urana tako nagnuti da se nalaze tamo gde je na drugim planetama ekvator?
– … da je Štefi Graf 1988. osvojila sva četiri grend slem turnira i zlato na Olimpijskim igrama?
– … da je slikar Van Gog za života prodao samo jednu sliku? To su Crveni vinogradi.
– … da je kralj Petar I Karađorđević preveo na srpski jezik delo „O slobodi“, filozofa Džona Stjuarta Mila?
– … da je WC skraćenica od “water closet”?
– … da se najznačajniji pisani dokument etrurske civilizacije, tzv. Lanena knjiga čuva u Zagrebu?
– … da reč snob potiče od latiskog sine nobilitas (onaj ko nema plemenito poreklo)?
– … da Italijani Mikija Mausa zovu Topolino, a da mu je prvobitno ime bilo Mortimer?
– … da je do 2002. godine važio zakon po kome bi Monako prestao da bude suverena država, ako bi kneževska kuća Grimaldi ostala bez naslednika?
– … da sve venecijanske gondole u Italiji moraju da budu ofarbane u crno, osim ako pripadaju nekom državnom zvaničniku?
– … da je Danijel Piter prvi proizveo mlečnu čokoladu, ali je svoj recept prodao Anriju Nestleu?
– … da slonove kljove spadaju u sekutiće?
– … da je Lav Trocki ubijen u Meksiku cepinom?
– … da je Keopsova piramida kada je izgrađena bila visoka 147 m, ali da zbog ulegnuća tla njena visina sada iznosi 137 m?
– … da reč Himalaji na sanskritu znači prebivališta snega?
– … da je 1. decembar svetski dan borbe protiv side, a crvena traka simbol solidarnosti sa obolelima od HIV-a?
– … da su svi labudovi u Engleskoj vlasništvo kraljice?
– … da ostriga tokom života može da menja pol koliko god puta to želi?
– … da muva živi u proseku oko mesec dana?
– … da amazonski mravi kradu larve drugih mrava, koje posle drže kao robove?
– … da su Havaji jedina američka država koja uzgaja kafu?
– … da se noću može videti oko 6.000 zvezda bez teleskopa?
– … da je mladunče kengura dugačko oko 3 cm kada se okoti?
– … da džinovski afrički cvrčak obožava da jede ljudsku kosu?
– … da je prva fabrika torpeda na svetu „Vajthed“ osnovana u Rijeci?
– … da je Novi Zeland prva država na svetu u kojoj su žene dobile pravo glasa (1893. godine)?
– … da je reč banana arapskog porekla? Stari Grci su ovo voće zvali pala.
– … da je slepi miš jedini sisar koji može da leti?
– … da je Nobelova nagrada za ekonomiju poslednja ustanovljena i da se dodeljuje od 1969. godine?
– … da je Demokratska Republika Kongo bila kolonija osamdeset puta manje Belgije?
– … da se rika lava može čuti i na udaljenosti od 8 km?
– … da je kineski grad Venčum najviše naseljeno mesto na planeti Zemlji? On leži na nadmorskoj visini od 5.009 metara.
– … da u životinjskom carstvu trudnoća traje najkraće kod ženke oposuma (12-13 dana), a najduže kod azijskog slona (608 dana)?
– … da žaba koristi očne jabučice da gurne hranu niz grlo?
– … da sve pčele na svetu dnevno proizvedu oko 3.000 tona meda?
– … da kada su izgrađene, pre više od 4500 godina, egipatske piramide bile su bele kao papir i glatke kao staklo?
– … da se Aman, glavni grad Jordana u 3. veku pre n. e. zvao Filadelfija, po svom osnivaču, egipatskom kralju Ptolemeju II Filadelfu?
– … da iguana može da izdrži pod vodom 28 minuta?
– … da električna jegulja može da proizvede strujni udar od 650 V?
– … da je najveći čovečiji organ koža?
– … da je etiopsko ime Kraljice od Sabe bilo Makeda, a da su je Arapi zvali Bilkis?
– … da je Jelisaveta Načić prva žena srpski arhitekta?
– … da je pravo ime glumca Džona Vejna bilo Merion Morison?
– … da je sirijski grad Damask najstariji neprekidno naseljeni grad na svetu?
– … da je Napoleon osvojio Italiju pre nego što je napunio 26 godina?
– … da osušene banane imaju četiri puta veću energetsku vrednost od svežih?
– … da u morskoj vodi ima 6 miliona tona zlata, čak 100 puta više nego što ga danas poseduje čovečanstvo? Ipak, dobijanje zlata na ovaj način je skup i neisplativ postupak.
– … da kamile imaju troslojne očne kapke, koji ih štite od peska?
– … da su Ramzes II i hetitski vladar Hatušiliš III 1270. godine p. n. e. zaključili prvi sačuvani mirovni sporazum u istoriji, posle bitke kod Kadeša?
– … da je igru „Čoveče, ne ljuti se“ izmislio Džozef Šmit 1905. godine?
– … da su Srbi grad Bratislava do 1919. godine zvali Požun?
– … da je pravo ime glumice Vinone Rajder Vinona Lora Horovic, a da je ime Vinona dobila po gradu u američkoj državi Minesota?
– … da su Turci deo Kalemegdana (na slici) kod Rimskog bunara zvali Fićir bajir, u prevodu Breg za razmišljanje?
– … da je najkraći rat u istoriji vođen 1896. godine između Engleske i Zanzibara, a trajao je 38 minuta?
– … da se konj kojeg je Kaligula proglasio za senatora zvao Incitat (brzonogi)?
– … da se prvi strip zvao Žuti klinac?
– … da se kamilje mleko ne može zgrušati?
– … da se u tunelima Petrovaradinske tvrđave nalazi templarski krst?
– … da su Kanarska ostrva dobila ime po psima?
– … da su venecijaneri izmišljeni u Japanu?
– … da delfin ima 260 zuba?
– … da je Austrija prva država koja je ukinula smrtnu kaznu 1787. godine?
– … da je prvi muzički spot na MTV-u bio Video killed the radio star grupe Bagls?
– … da su prve moderne Olimpijske igre održane u Atini 1896. godine, kada su nastupila 484 takmičara iz 13 zemalja?
– … da je najlon prvo veštačko vlakno koje je napravio čovek (1938. godine)?
– … da je Kip slobode najveća statua od kovanog bakra na svetu?
– … da je najbrža riba lepezasta sabljarka, koja dostiže brzinu od 109 km/h?
– … da teobromin, supstanca iz čokolade, može biti smrtonosna za psa?
– … da zapremina slepog creva kod konja može da dostigne i do 90 litara.
– … da je prvi prodani predmet sa bar-kod oznakom bio paketić žvakaćih guma 1974?
– … da je limene konzerve osmislio Piter Djurand 1810. godine?
– … da je badem član porodice ruža?
– … da pamćenje zlatne ribice traje samo nekoliko sekundi?
– … da ime meksičkog vulkana Popokatepetla na astečkom jeziku znači „breg koji se puši“?
– … da je prvi šampanjac napravio francuski monah Dom Perinjon?
– … da južnoamerički veliki mravojed može da pojede 30.000 mrava tokom jednog dana?
– … da je u Francuskoj 1386. jedna svinja javno obešena zbog ubistva deteta?
– … da je prva ilustrovana knjiga za decu objavljena u Nemačkoj 1658. godine?
– … da čovek u proseku trepne oko 15.000 puta na dan, i da svaki treptaj traje oko 0,15 sekundi?
– … da se glavni grad Ekvadora, Kito, smatra za grad sa najprijatnijom klimom na svetu? Temperatura retko pada ispod 8ºC i raste preko 22ºC.
– … da su prvi robovi iz Afrike dovedeni u SAD 1619. godine jednim holandskim brodom?
– … da je litar morske vode u proseku za 25 grama teži od iste količine slatke vode?
– … da noj može trčati brzinom od 70 km/h?
– … da je granica između Kanade i SAD dugačka 6.416 km, i da je to najduža granica između dve države na svetu?
– … da se lik Džejmsa Bonda prvi put pojavio u romanu Ijana Fleminga „Kazino Rojal“ 1952. godine?
– … da je kišobran prvi put upotrebljen u Kini, u XI veku p.n.e?
– … da je plavi kit najveća životinja na planeti i da može dostići težinu od 125 tona?
– … da je Veliki kanjon u Severnoj Americi na pojedinim mestima dubok 2 km, a širok između 7 i 30 km? Kanjon je nastao usecanjem reke Kolorado tokom više stotina hiljada godina.
– … da se najbliža zvezda planeti Zemlji (izvan Sunčevog sistema) zove Alfa Kentauri i da je udaljena 4,4 svetlosne godine? Najdalje zvezde koje se mogu videti golim okom su udaljene 800.000 svetlosnih godina.
– … da je prvu skicu padobrana napravio Leonardo da Vinči, 1514. godine?
– … da je prvu enciklopediju na svetu napisao Rimljanin Plinije Stariji, u I veku n. e.? Ona se zvala „Istorija prirode“ i imala je preko 450 autora, a do 1536. godine izdata je 43 puta.
– … da je za prvog narodnog heroja Jugoslavije proglašen Petar Leković?
– … da je najveći satelit u Sunčevom sistemu Jupiterov Ganimed?
– … da je lekar Žozef Giljoten dao predlog o korišćenju giljotine?
– … da je Benazir Buto bila prva žena premijer i vođa jedne muslimanske zemlje?
– … da Čubrina ulica u Beogradu nosi ime po književnom pseudonimu pisca i Njegoševog učitelja Sime Milutinovića Sarajlije?
– … da je jedna od najpoznatijih srpskih slikarki Katarina Ivanović bila prva žena srpski akademik?
– … da je novčana jedinica Paname balboa dobila ime po istraživaču Vasku de Balboi?
– … da je Vuk Stefanović Karadžić pravilo piši kao što govoriš preuzeo od nemačkog filologa Johana Kristofa Adelunga i da je ono poznato kao Adelungov princip?
– … da je prvobitno ime strip junaka Zagora bilo Ajaks, ali da se autor Serđo Boneli predomislio kada je saznao da postoji deterdžent tog imena?
– … da Kinezi zovu Kineski zid Čang Čeng?
– … da je prvi rektor Beogradskog univerziteta bio hemičar Sima Lozanić?
– … da je San Marino najstarija republika na svetu?
– … da je imenica doba jedina imenica srednjeg roda u srpskom jeziku koja se u nominativu jednine završava na slovo A?
– … da je prvi egipatski faraon Menes okončao život tako što ga je ubio nilski konj?
– … da je Atila Hunski po priči umro od infarkta u sred ljubavnog čina?
– … da je nemački geograf August Cojne prvi 1808. godine upotrebio pojam Balkansko poluostrvo?
– … da se jedino Nobelova nagrada za mir dodeljuje u Oslu, a ostale u Stokholmu?
– … da je Rolan Garos pilot koji je prvi preleteo Sredozemno more?
– … da je pecivo kroasan poreklom iz Austrije?
– … da je persijski vladar Darije I prvi uveo princip štafete?
– … da se poslednji atinski kralj zvao Kodros?
– … da je je Ognjeslav Kostović napravio prvi cepelin, i to 20 godina pre grofa Cepelina?
– … da je Ciceron dobio ime od latinske reči cicero koja označava biljku leblebija?
– … da se Koka-kola u početku mogla kupiti jedino u apoteci?
– … da se prvi avion koji su konstruisali braća Rajt zvao Flajer?
– … da je internet pretraživač Jahu dobio ime po liku iz knjige Guliverova putovanja Džonatana Svifta?
– … da se bolesna opsednutost čačkanjem nosa stručno zove rinotileksomanija?
– … da je prva srpska muzička grupa čiji je spot emitovan na MTV-ju Obojeni program?
– … da je modna kuća Hugo Bos šila i dizajnirala nacističke uniforme Vermahta?
– … da je najstariji zakon u istoriji civilizacije Ur-Namu zakonik?
– … da se prvim „seksologom“ na svetu uslovno smatra Vatsjajana, pisac dela Kamasutra?
– … da je vizantijski car Justinijan II imao nadimak Rinotmet što u prevodu znači “bez nosa”?
– … da se Ciceronov rob koji se zvao Tiron smatra rodonačelnikom stenografije?
– … da je penkalo izmislio hrvatski naučnik Slavoljub Edvard Penkala?
– … da je Vatikan jedina država u kojoj nema rađanja, a samim tim ni prirodnog priraštaja?
– … da je najbolji prijatelj mede Vinija Pua, Kristofer Robin, dobio ime po sinu pisca Aleksandra Milna?
– … da je klonirana ovca Doli dobila ime po pevačici Doli Parton?
– … da je mačka jedina domaća životinja koja se ne pominje u Bibliji?
– … da je prva beba iz epruvete Lujza Braun?
– … da je glumica Hedi Lamar svojim telekomunikacionim pronalaskom–inovacijom postavilala temelje današnje 3G mobilne telefonije?
– … da su Filipini jedina država na svetu koja ima različit raspored boja na zastavi u ratu i miru?
– … da je tehnologija blutut dobila ime po danskom kralju koji se zvao Harold Blatan?
– … da je prvi srpski fotograf Anastas Jovanović?
– … da su 23. aprila 1616. godine umrla dva velika pisca, Vilijem Šekspir i Migel de Servantes, i da je taj datum ustanovljen kao Svetski Dan knjige i autorskih prava?
– … da je Štefi Graf 1988. osvojila sva četiri grend slem turnira i zlato na Olimpijskim igrama?
– … da je termin nihilizam prvi upotrebio Ivan Turgenjev u knjizi „Očevi i deca“ opisujući lik Bazarova?
– … da je u čuvenoj sceni pod tušem u Hičkokovom filmu Psiho kao krv korišćen sirup od čokolade?
– … da je pravo ime Koko Šanel Gabriela, a da je nadimak Koko dobila po francuskoj reči za petla, jer je volela da ustaje rano?
– … da je ostrvska republika Nauru jedina država na svetu koja nema glavni grad?
– … da je kompozitor i tekstopisac Oskar Hamerštajn jedina osoba koja se zove Oskar, a koja je dobila statuu oskara?
– … da u Oslu postoji spomenik podignut Johanu Voleru koji je izmislio spajalicu za papir?
– … da je grčka igra sirtaki nastala 1964. godine za potrebe filma Grk Zorba?
– … da je Džejms Bjukenen jedini američki predsednik do sada koji je bio neženja?
– … da je do 1896. Majami bio selo sa 300 stanovnika, a za nešto više od 100 godina taj broj se popeo na oko 404.000 u samom gradu?
– … da je lik strip junaka Korta Maltezea rađen po liku glumca Berta Lankastera?
– … da se strah od dugih reči zove hipotomnostroseskvipedaliofobija?
– … da je električnu stolicu izumeo zubar?
– … da se popularna lutka Barbika preziva Milisent Roberts?
– … da se piće Pepsi prvobitno zvalo Bredovo piće?
– … da se Aleksandar Grejam Bel (na slici) nikada nije čuo telefonom sa svojom ženom i ćerkom iz razloga što su bile gluvoneme?
– … da je pisac Mark Tven rođen i umro u godini pojavljivanja Halejeve komete?
– … da je otvarač za konzerve izumljen tek posle 48 godina postojanja konzervi?
– … da se cvet lala naziva još i tulipan. Latinski naziv ‘tulipa’ nastao je od persijske reči ‘dulbant’, što znači turban, na šta ovaj cvet i podseća?
– … da su papirne tapete pronađene u Kini ubrzo pošto je načinjen i sam papir? U Evropu su stigle u 16. veku.
– … da je tridesetih godina 20. veka Diznijev junak Miki vredeo na filmskoj berzi koliko i Greta Garbo?
– … da se jedan list hartije nezavisno od dimenzija ne može na pola presaviti više od osam uzastopnih puta?
– … da slepi miševi uvek skreću nalevo kada izlaze iz pećine?
– … da u proseku 100 ljudi godišnje umre od gušenja hemijskim olovkama?
– … da je dvoboj u Paragvaju legalan ako su obe strane dobrovoljni davaoci krvi?
– … da bubašvaba može živeti do 9 dana bez glave pre nego što umre od gladi?
– … da je brod HMHS Britanik, iz iste klase kao i RMS Titanik, takođe potonuo nakon što je naleteo na minu?
– … da su zbog oskudice metala u Drugom svetskom ratu dodeljivani drveni Oskari?
– … da jedna biblioteka u Indijani tone oko 2 centimetra godišnje, jer statičari nisu uračunali težinu svih knjiga?
– … da će crv planarija jesti sopstvene unutrašnje organe ako ne nađe drugu hranu?
– … da atomski sat ima grešku od samo 1 sekunde u 1,7 miliona godina?
– … da se Srbija nalazi na 12. mestu na spisku najvećih zagađivača ugljen dioksidom u Evropi sa 37,2 miliona tona proizvedenog ugljen dioksida godišnje?
– … da beli luk vodi poreklo iz jugozapadnih predela Azije? Za njega su još 5000 godina pre naše ere znali Sumerci i narodi koji su živeli oko reka Tigar i Eufrat.
– … da balerina, kad igra na vrhovima prstiju, potroši istu količinu energije kao drvoseča?
– … da filozof Imanuel Kant nikada za svog života nije napustio rodni grad Keningsberg?
– … da je pravo ime psa koji je na filmu igrao Lesija bilo Pal?
– … da je američki časopis Tajm 1938. godine za ličnost godine proglasio Adolfa Hitlera?
– … da termin losion potiče od latinske reči lotium koja u prevodu znači mokraća?
– …da je najmlađi papa imao samo 11 godina?
– … da je jedina žena premijer u srpskoj istoriji Milka Planinc?
– … da je ruska revolucionarka Aleksandra Kolontaj prva žena ambasador na svetu?
– …da bademi pripadaju porodici bresaka?
– … da je Srbin Dušan Popov bio inspiracija Ijanu Flemingu za lik Džejmsa Bonda?
– … da je Nepal jedina država na svetu koja nema zastavu pravougaonog ili kvadratnog oblika?
– … da je hrvatsku himnu Lijepa naša komponovao Srbin Josip Runjanin?
– …da su Napoleon i Hitler imali samo po jedan testis?
– … da je bitka kod Solferina podstakla Anrija Dinana da osnuje Crveni krst?
– … da je baba ruskog cara Ivana IV Groznog bila Srpkinja iz porodice Jakšića?
– …da Španija u bukvalnom prevodu znači „zemlja zečeva“?
– … da je najstariji parlament na svetu islandski Alting koji je osnovan 930. godine?
– … da mačke mogu proizvesti preko 100 glasovnih zvukova, dok psi mogu samo oko 10?
– … da je glumac Endi Garsija rođen kao sijamski blizanac?
– … da je Antarktik jedini kontinent na kome nema reptila?
– … da loptica za golf ima 336 jamica?
– …da čovek u proseku izgovori oko 31.500 reči dnevno?
– … da se u indijskim Mekdonaldsima ne služe hamburgeri, zbog induskog verovanja da je krava sveta životinja? Umesto hamburgera, Indijci mogu da naruče „maharadža mek“, sendvič s jagnjetinom.
– … da je britanska kraljica Viktorija, kako bi onemogućila špijuniranje svojih pisama i kraljevskih akata, koristila za upijanje mastila posebnu crnu hartiju?
– …da svaki čovek dnevno napravi oko 2,5 kilograma đubreta?
– … da je Marsej najstariji grad u Francuskoj? Osnovali su ga Grci oko 600. godine pre nove ere kao grad Masalija.
– …da je uragan „Denis“ podigao potopljeni nosač aviona dugačak 455 metara, oko koga se obrazovao koralni greben?
– … da je najstariji (živi) srpski akademik, i po godinama i po stažu, Ilija Obradović rođen 1911. godine?
– … da za pse već postoje elektronski prevodioci i zahvaljujući njima gospodari mogu tačno da znaju kako se njihov ljubimac oseća?
– …da se nekada se verovalo da se epilepsija može izlečiti ispijanjem krvi ubijenih gladijatora?
– … da je preko četiri miliona ljudi širom sveta zaraženo HIV-om ili boluje od Side?
– … da u Kini danas u kavezima drže više od 7.000 medveda? U narodnoj i zvaničnoj kineskoj medicini žuč medveda se koristi kao lek?
– …da na Titanu, Saturnovom mesecu, jedan vulkan izbacuje led umesto užarene lave?
– … da je bilo prorečeno da će Edip ubiti svog oca i oženiti se majkom?
– …da su najveći zagađivači atmosfere ugljen dioksidom termoelektrane i fabrike (oko 56%), a potom slede privatna domaćinstva (24%) i kola (20%)?
– … da kućna muva zuji u tonu ef male oktave?
– … da je Singapur jedina država sa jednom železničkom stanicom?
– …da državljani SAD svake godine popiju u proseku oko 50 milijardi tableta aspirina?
– …da u svetu postoji oko 1,21 milijardi grla goveda?
– … da se Mesec udaljava od Zemlje za 38 milimetara svake godine?
– …da je Čarli Čaplin jednom prilikom osvojio treću nagradu na takmičenju za svog dvojnika?
– …da udaljenost kojom radio-talasi putuju oko Zemlje delimično zavisi od broja sunčevih pega u datom trenutku?
– …da na planeti Zemlji ima toliko zlata da je celu prekrije slojem debljine jednog metra?
– …da Eskimi imaju preko 15 reči za sneg i nijednu za rat?
– …da su Rimljani verovali da zelena salata uspavljuje te su je stoga davali carevima pred spavanje?
– …da su dva psa preživela brodolom Titanika?
– … da je jezero Nikaragva jedino slatkovodno jezero u svetu u kome žive iste životinje kao i u okeanu?
– … da u Rusiji od posledica trovanja alkoholom godišnje umre oko 40.000 ljudi?
– … da je jezero sa najdužom obalom na svetu jezero Sajma? (na slici)
– … da Golfska struja u sebi ima oko 100 puta više vode nego sve reke na svetu zajedno?
– … da riba dvodihalica može da preživi i tri godine izvan vode?
– … da na Baliju devojčice postaju punoletne sa 12, a dečaci sa 13 godina? Čin odrastanja obeležava se brušenjem šest zuba u gornjoj vilici.
– … da u Japanu vinova loza slabo uspeva, pa su Japanci napravili vino od mandarina koje ima gotovo isti ukus kao ono od grožđa?
– … da se zvuk koji se proizvede pri zemljotresu, kroz stene prenosi brzinom od oko 25.000 kilometara na čas, a to je oko 20 puta brže nego kroz vazduh?
– … da se Amerika udaljava od Evrope brzinom od 7 centimetara na svakih sto godina?
– … da je Boing 747 (na slici) duži od puta koji su prilikom svog prvog leta prešla braća Rajt?
– … da sova može da okrene glavu do 180° (neke vrste i do 270°)?
– …da je istraživanje Olimpijskih igara pokazalo da je veća verovatnoća da pobedi tim ili takmičar koji nosi crveni dres?
– … da je Halejeva kometa bila vidljiva sa Zemlje i kad se Mark Tven rodio, 30. novembra 1835. godine, i kad je umro, 21. aprila 1910. godine?
– …da je vampir jedina srpska reč koja se koristi svuda u svetu?
– … da krtica (na slici) može da iskopa tunel od 70 metara za jednu noć?
– …da na Kamčatci postoji preko 100 vulkana, a od toga je tridesetak još uvek aktivno?
– … da se u Južnoj Americi kakao zrno upotrebljavalo kao sredstvo plaćanja?
– … da je rimokatolička crkva 1662. godine proglasila čokoladu za magijski napitak i presudila da nije za upotrebu?
– … da jedna pčela u toku celog života proizvede samo 1/12 kašičice meda?
– … da reka Amazon svake sekunde ulije u Atlantik oko 116.000 tona vode?
– … da je jezik večernjeg leptira dugačak 25 cm i da je, srazmerno veličini tela, to najduži jezik na svetu?
– … da je guska prva ptica pripitomljena od strane čoveka?
– … da je „Thriller“, album Majkla Džeksona, najprodavaniji album svih vremena sa 110 miliona prodatih kopija?
– … da je Dunav druga po veličini reka u Evropi?
– … da je Kraljevo prethodno nosilo naziv Karanovac?
– … da se svakih 5 sekundi jedna osoba zarazi virusom side (na slici)?
– … da se godišnje popije 135 miliona kubika kafe i da je među tečnostima na svetskom tržištu kafa na drugom mestu, odmah iza nafte?
– … da su osušene banane četiri puta hranljivije od svežih?
– … da se za novogodišnje praznike u Japanu razmeni oko četiri i po milijarde čestitki?
– … da je Češka zemlja u kojoj se popije najviše piva po glavi stanovnika?
– … da je svaka trobojna mačka ženka?
– … da je najveća kriptodepresija u Evropi Skadarsko jezero (na slici)?
– … da Finsku zovu „zemlja hiljadu jezera“?
– … da je Brus Li bio toliko brz da su filmovi morali biti usporeni kako bi se videli njegovi pokreti?
– … da je prva mašina za proizvodnju čokolade napravljena u Barseloni 1780. godine?
– … da je jezik kameleona oko dva puta duži od njegovog tela?
– … da je između 1902. i 1907. godine ista tigrica ubila 436 ljudi u Nepalu i Indiji?
– … da pingvini mogu da rone na dubini od preko 400 metara?
– … da je Elvis Presli imao brata blizanca Garona, koji je umro na porođaju?
– … da je brisače za kola izumela žena po imenu Meri Anderson?
– … da običaj da neveste u Zapadnim zemljama nose bele venčanice potekao od francuske kraljice Ane Bretonske?
– … da je golf jedini sport igran na Mesecu?
– … da je čokolada reč astečkog porekla i znači gorka voda?
– … da je drvo sekvoja dobilo ime po indijanskom Čiroki poglavici Sekvoji?
– … da zvuk kroz vodu putuje tri puta brže nego kroz vazduh?
– … da bi kula od milion američkih dolara, koju bi činile novčanice od jednog dolara, dosegla visinu od 110 metara i težinu od jedne tone?
– … da se prva 4 poteza u šahu mogu odigrati na 318.979.564.000 načina?
– … da ginisova knjiga rekorda drži rekord kao najčešće kradena knjiga iz knjižara?
– … da u pentagonu ima duplo više toaleta nego što je potrebno, jer je zakon u vreme gradnje propisivao odvojene toalete za crnce i belce?
– … da u NR Kini engleski govori više ljudi nego u SAD-u?
PRELEPA PRIČA O DIKENSU KOJU MOŽETE NAĆI I KAO VEŽBU NA POSEBNOM KANALU JEZIČKE MREŽE VERBALISTI U OKVIRU NASTAVNE PLATFORME ZA UČENJE ENGLESKOG JEZIKA ENGLISH ATTACK! _
Ovaj predlog nam je poslala Milena Živković iz Novog Sada. Bravo Milena, odličan izbor!
Postani i ti urednik ili filmski reditelji kaži koji insert iz filma, video klip ili muzički spot na engleskom jeziku želiš da uvrstimo u nastavni program. Najbolje predloge ćemo objaviti na portalu English Attack! kao multimedijalni materijal za učenje engleskog jezika. Pišite nam na urednik@verbalisti.org – za više informacija klikniovde. Probaj English Attack! ovde
_______________________________________________
Priča o Čarlsu Dikensu
U tekstu pod naslovom “Naš Dikens”, ugledni list The Wall Street Journal piše da je Dikens bio najpoštovaniji čovek svog vremena u Engleskoj koji je odbio počast koju mu je ukazala kraljica Viktorija odbijajući njen poziv da se susretnu
U nastavku teksta donosimo izvanredno animiranu priču o Čarlsu Dikensu (Charles Dickens) koju potpisuje BBC. To je priča o jednom od najvećih britanskih pisaca u 19. veku i uticajnom glasu protiv društvenih nepravdi u viktorijansko doba.
Iako pisac viktorijanske ere, Dikensov rad prevazilazi vremenske, jezičke i kulturne granice. Njegovo pisanje nastavlja da inspiriše film, televiziju, umetnost, književnost, umetnike i akademike savremenog doba.
Dikens je bio pisac koji je poznavao moć reči i fikcije u izražavanju nada i snova, strahova i frustracija životom koji živimo, u našim srcima i umovima i u našim odnosima sa drugima.
Biografija Čarlsa Dikensa (koja prati animiranu priču BBC-ija na engleskom jeziku)
Rođen je kao drugo od osmoro dece Džona Dikensa službenika u Ministarstvu mornarice, i Elizabete Dikens. Kada mu je bilo dve godine, porodica se iz Portsmuta – gde je Dikens rođen – preselila u London.
Čarls Dikens kada je imao 29 godina
Prekretnica u Dikensovom životu bio je odlazak njegovog oca u zatvor zbog dugova. Da bi izdržavao porodicu, Čarls, kome je bilo 12 godina, bio je prinuđen da prekine školovanje i radi u skladištu paste za cipele, što je ostavilo dubokog traga na njega. Tu se iz prve ruke upoznao sa siromaštvom i postao najvatreniji i najuticajniji glasnogovornik radničke klase svoga vremena. Slike zatvora i izgubljenog, potlačenog ili zbunjenog deteta – ponavljale su se u mnogim njegovim romanima.
Nekoliko meseci kasnije, Dikensov otac je pušten iz zatvora, pa mu je dozvoljeno da nastavi školovanje. Sa 15 godina okončao je formalno obrazovanje i zaposlio se kao šegrt u jednoj advokatskoj kancelariji, a noću je učio stenografiju. Od 1830. godine radio je kao stenograf u sudu, a kasnije kao skupštinski i novinski izveštač.
“Priča o dva grada” Čarlsa Dikensa
Od 1833. počeo je da piše kratke priče i eseje za časopise. Prva njegova priča “Večera u Popular-voku”, objavljena je u “Mantli magazinu” (Monthly magazine). Sledeće godine uzeo je pseudonim Boz, po kome se ubrzo pročuo. Dikensova prva knjiga, zbirka priča pod naslovom “Bozove crtice” objavljena je 1836. godine.
Prodao ju je za 150 funti, da bi autorska prava za nju kasnije otkupio za 11 puta višu cenu. Iste godine oženio se sa Ketrin Hogart (Catherine Hogarth), ćerkom urednika “Ivning kronikla” (the Evening Chronicle). Dobili su desetoro dece pre nego što su se rastali 1858. godine.
Iako je Dikensova osnovna profesija bila romanopisac, nastavio je da se bavi novinarstvom do kraja života, uređujući Dejli njuz (the Daily News) i još nekoliko listova. Ove novinarske veze su mu omogućile izdavanje njegovih dela već na početku karijere.
Dikens nije mogao da prikrije strast prema devojkama pa je kao četrdesetpetogodišnjak upoznao 18-godišnju glumicu Elen Neli Ternan (Ellen Nelly Ternan) i njoj predao srce. Iako je sa suprugom Ketrin imao desetoro dece, ona nikad nije uspela da potpuno osvoji Dikensa.
“Pikvikov klub”, koji je najpre objavljivan u nastavcima u štampi tokom 1836. i 1837. a potom kao knjiga, postalo je jedno od najpopularnijih štiva svoga vremena. Nakon ovog uspeha, Dikens je postao profesionalni pisac, stvarajuci sve složenija dela velikom brzinom: “Olivera Tvista” (1837-39), “Nikolasa Niklbija” (1838-39), “Staru prodavnicu retkosti” i “Barnabi Radža”, kao dela iz serije Gospodar Hamfrijev sat (1840-41), koji su svi objavljeni kao mesečni nastavaci pre nego što su pretočeni u knjige.
Sa svojom suprugom, Dikens je 1842. godine posetio Sjedinjene Države i Kanadu, nakon čega su nastale njegove kontroverzne “Američke beleške” i poslužilo je kao osnova za pojedine epizode “Martina Cazlvita”. Uskoro zatim sledi niz od pet božićnih knjiga, među njima i “Božićna pesma”. Kratko je živeo u Italiji (1844) i Švajcarskoj (1846). Nakon toga, Dikens je nastavio da niže uspehe s s delima poput “Dombej i sin”, u osnovi autobiografskim “Davidom Koperfildom”, “Sumornom kućom”, “Teškim vremenima”, “Malom Dorit”, i “Velikim očekivanjima”.
Predstava Oliver Tvist Čarlsa Dikensa
Popularnost mu je omogućila da 1856. kupi Geds Hil Plejs, imanje kome se od detinjstva divio. Dve godine kasnije je počeo s plaćenim javnim nastupima na kojima je čitao svoja dela, koji su bili veoma popularni. Ukupno 400 puta se pojavio u javnosti.
Tokom poslednjih godina života, Dikens je dodatno narušio svoje rovito zdravlje mnogobrojnim javnim nastupima. Tokom govora 1869. godine, kolabirao je sa znacima blagog moždanog udara. Povukao se u Geds Hil i počeo da radi na knjizi “Edvin Drud”, koju nije završio.
Novčić koji je obeležio 200 godina od rođenja Čarlsa Dikensa sačinjen je od naslova najpoznatijih dela tog pisca
Čarls Dikens je umro u svojoj kući 9. juna 1870. godine. Uprkos svojoj želji da bude sahranjen u ročesterskoj Katedrali, sahranjen je u Pesničkom kutku Vestminsterske opatije. Na njegovoj grobnici piše:
“Saosećao je sa siromašnima, napaćenima i potlačenima; njegovom smrću svet je izgubio jednog od najvećih engleskih pisaca”.
Sa više od 300 filmova i televizijskih adaptacija baziranih na njegovim delima, moglo bi se reći da je omiljeni filmski romanopisac.
Međutim, samo nekoliko filmskih adaptacija je uspelo da se izbori sa svim izazovima iz Dikensovih knjiga – uglavnom je fokus na karakterima koje je opisao, a ne na društvenoj kritici koja ga je učinila tako važnom ličnošću.
POSTANI UREDNIK NAJPOPULARNIJE ONLINE PLATFORME ZA UČENJE ENGLESKOG JEZIKA – ENGLISH ATTACK!
Naši polaznici uverili su se da učenje jezika može da bude jako zabavno. Dok su pohađali jezičke programe u najatraktivnijim gradovima na svetu doživeli su brojna zanimljiva i jedinstvena iskustva. Na Malti smo zajedno učestvovali u snimanju filmova, na jezičkim putovanjima My LONDON i My OXFORD sami smo kreirali planove raznih obilazaka, a u Madridu smo se družili s toreadorima. Jezici se najbolje uče kroz zabavu i kad postanemo deo nečeg što volimo. Zato i sad, dok učiš engleski uz pomoć našeg portala English Attack!, želimo da ti pružimo priliku da učestvuješ u kreiranju sadržaja (to bi bilo isto kao kad bi dobio šansu da biraš šta želiš da ti se nađe u udžbeniku). Cool, zar ne?
Postani na trenutak filmski reditelj ili urednik i kaži koji insert iz filma, video klip ili muzički spot na engleskom jeziku želiš da uvrstimo u nastavni program. Najbolje predloge ćemo objaviti na portalu English Attack! kao multimedijalni materijal za učenje engleskog jezika. Od danas krećemo s prikupljanjem vaših predloga, pišite nam na urednik@verbalisti.org Svaki predlog treba da sadrži sledeće:
Link tj. web adresu na kom se nalazi predloženi sadržaj na engleskom jeziku
Kraće objašnjenje zašto ste izabrali određeni sadržaj, njegov značaj ili zašto vam je on posebno drag
Kontakt podaci, i to: ime i prezime, email adresa i adresa Facebook naloga
Jezička mreža Verbalisti uskoro će objaviti novu rubriku na platformi English Attack! u kojoj će se naći i sadržaji koje ste vi izabrali. Zato požurite i šaljite vaše predloge filmskih isečaka, muzičkih spotova, video klipova… na urednik@verbalisti.org
Za brzo i zabavno učenje engleskog jezika, sa neograničenim pristupom hiljadama video klipova, muzičkih spotova, igrica i korisnicima iz celog sveta pretplati se ovde
O PLATFORMI ENGLISH ATTACK!
U skladu s našim principima poslovanja da kreiramo i primenjujemo najnovije tehnike i trendove u razvijanju komunikacijskih veština, predstavljamo internet platformu za usavršavanje znanja engleskog jezika – English Attack!. English Attack! pruža mogućnost polaznicima da znanje jezika usavrše kroz kontekst, koristeći video klipove iz bioskopskih blokbastera, najpopularnijih TV serija, muzičkih hitova i TV vesti, internet igrica i tematskih vizuelnih rečnika. Takođe je moguće vežbanje engleskih govornih veština kroz globalnu društvenu mrežu polaznika na samom internet portalu.
Pogledajte zašto je English Attack! postao brzo popularan. Izdvajamo iskustva naših najmlađih polaznika iz vodećih jezičkih škola Academia i Language Bar. Uskoro će pred kamere stati i stariji polaznici koji su ipak najbrojniji, ali i profesori i predavači, i preneti nam njihove doživljaje s predavanja i učenja engleskog kroz zabavu.