Dijamantski jubilej kraljice Elizabete II (VIDEO i FOTO GALERIJA)

Kraljica Elizabeta II
(klikni na imidž za uvećan prikaz i ulazak u galeriju)

Ovog produženog vikenda (2-5 juni) u Velikoj Britaniji proslavlja se Dijamantski jubilej. Kraljica Elizabeta II je pre 60 godina stupila na britanski presto posle smrti njenog oca Džordža VI.

Među najavljenim svečanostima su služba zahvalnosti u katedrali svetog Pavla u Londonu, povorka kočija, flotila od 1.000 brodova koja će se spustiti niz Temzu i koncert u Bakingemskoj palati. Očekuje se i ispaljivanje svečanog 41 plotuna u Hajd parku u Londonu, nakon čega će uslediti i paljba 62 plotuna u londonskom Taueru.

Tokom svoje vladavine kraljica Elizabeta II sarađivala je sa 11 premijera i sa Dejvidom Kameronom, koji je dvanaesti.

_

_

_

Zanimljiva matematika u slikama

Komunikacijska i jezička mreža Verbalisti, koja se nalazi u vlasništvu kompanije Prodirekt, rado se odazvala pozivu organizatora Centra za promociju nauke i Matematičkog instituta Srpske akademije nauka i umetnosti da se uključi u projekat “Maj mesec matematike”. Verbalisti kao jedan od glavnih medijskih pokrovitelja prate aktivnosti tog projekta širom Srbije a da matematika može da bude veoma zanimljiva pokazuju i fotografije koje prikazujemo u nastavku:


_

Matematika na filmu

Matematika i matematičari bili su inspiracija mnogim filmskim stvaraocima. Ali, gde na filmu možete videti matematiku?

Film 21 gram
Fizičar doktor Duncan MacDougall verovao je da je dokazao svojim istraživanjima sprovedenim 1907. godine da duša koja napušta telo odmah nakon smrti teži tačno 21 gram

21 gram
Drama A.G. Inaritua 21 gram spaja nekoliko priča, sudbinu teško bolesnog matematičara, majku u žalosti i bivšeg robijaša čija je novootkrivena hrišćanska vera stavljena na probu zbog posledica automobilske nesreće. Naslov se odnosi na jedno istraživanje koje dokazuje mali gubitak težine koji sledi posle smrti. Kažu da je 21 gram težina ljudske duše.

Kocka
Kocka 2: Hipekocka prati osmoro ljudi koji će se probuditi u sobi oblika kocke ne sećajući se kako su dospeli tamo. Uskoro otkrivaju da su nekoj čudnoj četvrtoj dimenziji gde zakoni fizike ne važe i gde moraju da otkriju tajne „hiperkocke“ kako bi preživeli.

Dobri Vil Hanting
Dobri Vil Hanting, u režiji Gasa van Santa, prati dvadesetogodišnjeg mladića izuzetne inteligencije koja se graniči sa genijalnošću koji radi kao domar na tehničkom fakultetu u Masačusetsu, gde s vremena na vreme ne može da odoli rešavanju izuzetno komplikovanih matematičkih zadataka. Umesto da tamo studira, on pati od kompleksa niže vrednosti, budući da je proveo teško detinjstvo u sirotištu.

21
Film 21 je zasnovan na istinitoj priči i prati profesora Mikija Rosija koji organizuje put u Las Vegas za šest svojih najboljih studenata matematike koji su majstori u veštini brojanja karata.

Film Tehnotajz, Edit i ja
Film Tehnotajz, Edit i ja

Blistavi um
Blistavi um je biografska drama o matematičaru i nobelovcu Džonu Nešu. Film prati njegov život i uspehe na fakultetu, ali i onaj tajni, u kojem noćima radi za tajne službe dešifrujući tajne sovjetske poruke u američkoj štampi.

Tehnotajz
Priča filma Tehnotajz – Edit i ja prati Edit, prosečnu devojku koja volontira u istraživačkom centru, gde neguje Abela, autističnog matematičkog genija, koji posle otkrića formule koja objedinjuje sve energije na Zemlji potpuno prekida komunikaciju sa svetom oko sebe. Da bi povećala svoje intelektualne kapacitete, usled problema na fakultetu, Edit ugrađuje čip sumnjivog porekla…

Autor: Tanja Kovač

MATEMATIČKI FILMSKI MARATON

U okviru pratećeg programa manifestacije “Maj mesec matematike”, koju je podržala i medijski prati komunikacijska mreža Verbalisti, u Jugoslovenskoj kinoteci biće prikazana čuvena filmska ostvarenja svetske i domaće kinematografije kojima su inspiracija bili matematika ili matematičari. Više informacija možete naći na sajtu Maja meseca matematike.

Najbolje besplatne stvari koje možete raditi u Londonu, Parizu, Rimu, Barseloni i Berlinu

Kursevi stranih jezika po najnizim cenama, VerbalistiKursevi jezika po najnižim cenama – Promocija: Jezik na dar

Za kraj ove i početak nove 2013. godine, zajedno s našim partnerima, vodećim koledžima i školama jezika u svetu, pripremili smo dve velike promocije. Obradujte svoje najdraže ili nagradite sebe za predstojeće praznike i zimske odmore jednim nezaboravnim jezičkim putovanjem u London, Oksford, Berlin, Rim, Njujork, Moskvu, Petrograd ili pak provedite deo zime u toplijim krajevima, na sunčanoj Malti ili Ibici.

Ukoliko niste u mogućnosti da putujete sledećih meseci, kao i ako želite da poklonite ili koristite jezičko školovanje u kasnijim godišnjim terminima, ne brinite – za vas smo takođe pripremili odlične upisne pogodnosti.

Kliknite ovde i pogledajte vodeće jezičke škole u svetu čije programe sada možete upisati po najnižim cenama.

Najbolje besplatne stvari koje možete raditi u Londonu, Parizu, Rimu, Barseloni i Berlinu

Jezički program My London, London EyeLondon, Pariz, Rim, Berlin i Barselona su omiljene destinacije naših polaznika. Sigurno jedva čekate da krenete na put, leto je blizu, pa zašto da ne počnemo sa pripremama. Evo nekoliko preporuka šta sve zanimljivo u ovim gradovima može da se vidi za male pare ili čak besplatno:

London
1. Posmatrajte prolaznike na Piccadilly Circus-u.
2. Idite na besplatnu turu o poznatima u Londonu.
3. Obiđite Londonski toranj sa Jeomanom Varderom.
4. Posetite Britanski muzej koji je jedan od najboljih na svetu.
5. Prošetajte ulicom umetnosti u Covent Garden-u i kupujte na tamošnjoj pijaci.

Pariz
1. Posetite groblje Pere Lachaise, gde leže čuveni Marsel Prust i Džim Morison.
2. Gledajte besplatne filmove u parku De la Villette.
3. Kao na modnoj pisti: Pogledajte kako se moderno oblače prolaznici u Rue de Faubourg St Honore i Avenue Montaigne.
4. Besplatna noć petkom u Luvru za mlađe od 26 godina.
5. Posetite plažu u Parizu: odigrajte partiju odbojke na pesku na obali Sene.

Spanske stepenice u RimuRim
1. Uživajte na Španskim stepenicama (Calinata di Spagna), čuvenom mestu sastajanja u Rimu.
2. Svake poslednje nedelje u mesecu možete besplatno prošetati Vatikanom.
3. Prošetajte bivšim paganskim hramom, a sada crkvom Panteon.
4. Posetite najstariju crkvu u Rimu koja se nalazi na Trgu svete Marije (Piazza Santa Maria).
5. Obiđite fontanu di Trevi i ubacite tri novčića u vodu, kako biste se ponovo vratili u “Večni grad”.

Berlin
1. Prošetajte trgom kod Brandenburške kapije koja je za vreme Hladnog rata stajala između Zapadne i Istočne Nemačke.
2. Obiđite velelepni Rajstag, sedište nemačkog parlamenta.
3. Prošetajte Ostrvom muzeja u Berlinu na kom se nalazi čak pet muzeja svetske klase.
4. Poklonite se žrtvama holokausta u njihovom Memorijalnom centru.
5. Vredne posete su umetničke galerije u Hackescher Markt-u u koje je ulaz, naravno, besplatan

Plaža u BarceloniBarselona
1. Obiđite Gaudijevu građevinu La Sagrada Familia koja je simbol Barselone.
2. Prošetajte pešačkom zonom – Ramblom i kupite cveće od trgovaca.
3. Posetite Muzej Pabla Pikasa koji je besplatan za studente.
4. Uživajte u pogledu na Barselonu sa brda Monžuik (Montjuic).
5. Plaža Barceloneta nije najlepša na svetu, ali će vam malo sunca i izležavanja sigurno prijati.

Ove i mnoge druge svetske metropole možete da obiđete veoma povoljno sa komunikacijskom mrežom Verbalisti. Dovoljno je da kliknete ovde i izaberete omiljenu destinaciju; samo požurite jer se mesta tokom ovogodišnjeg Olimpijskog leta brzo popunjavaju.

Ko će najbolje živeti 2052, a ko će biti najveći životni gubitnici

Buducnost sveta i kako cemo ziveti
Najveći gubitnici će u čitavom tom razvoju biti pre svega SAD, odnosno globalna elita

Rimski klub predviđa da će 2052. godine najviše napredovati i najbolje živeti ljudi u Brazilu, Rusiji, Indiji, Južnoafričkoj Republici.  Lep život čeka ljude u još deset velikih zemalja ubrzanog industrijskog razvoja, dok će ostatak sveta biti siromašan. Naročito će stagnirati SAD – upozorava se u izveštaju i navodi da će globalni rast svetskog stanovništva početi da stagnira zbog dramatičnog smanjenja broja novorođenih u gradskom stanovništvu, te da će svetski bruto društveni proizvod rasti sporije nego što se očekivalo, jer će se smanjivati rast proizvodnje.

Rimski klub je nekomercijalna organizacija ili “trust mozgova” koji proučava razvoj našeg sveta i prvi put je izazvao veliku pažnju javnosti 1972. godine kada je objavio studiju “Granice rasta”. Rimski klub je više puta iznosio svoje prognoze i viđenja razvoja čovečanstva.

Kako će izgledati čovečanstvo za 30 do 40 godina? Prognoze su date u izveštaju Rimskog kluba, u vidu knjige pod nazivom “2052″.

Prema tim prognozama, čovečanstvo će 2040. dostići najviši nivo sa 8,1 milijardom ljudi, a zatim će taj broj početi da opada. Oko 2050 godine svetski BDP biće 2,2 puta veći nego danas.

Najnovije delo Rimskog kluba predstavljeno je na konferenciji Svetskog fonda za zaštitu prirode u Roterdamu, gde je govorio pisac knjige

Jorgen Randers i Rimski klub
Jergen Randers: “Borbe za socijalnu raspodelu će se pojačati, a vremenski uslovi će biti sve ekstremniji

. Još jedan od razloga leži u tome, kaže Randers, što u najvećem broju siromašnih zemalja neće biti ekonomskog uzleta.

Svetska potrošnja dobara i uslužnih delatnosti 2045. godine takođe će dostići vrhunac.

Kao rezultat rastućih socijalnih investicija u narednim decenijama – problemi sa resursima i klimom do 2052. godine neće poprimiti katastrofalne dimenzije. Ali, sredinom ovog veka doći će do nepotrebnih patnji zbog štete nanete klimi. Čovečanstvo neće angažovano i dosledno reagovati na problem globalnog zagrevanja, a taj problem je kao naučna i politička doktrina jedan od centralnih na koje ukazuje Rimski klub.

Takođe, Rimski klub navodi da ljudi neće voditi računa ni o bogatstvu životinjskih vrsta na Zemlji, što će dovesti do daljeg smanjivanja njihovog broja.

Amerika ulaže milijardu dolara u izgradnju „grada duhova“

Grad duhova u Novom MeksikuAmerika će uložiti milijardu dolara u izgradnju gradića koji će imati ulice, kuće, privredne objekte, ali neće imati stanovnike, piše britanski Telegraf. Naime, grad čiji bi populacioni kapacitet bio oko 35 hiljada stanovnika, biće izgrađen u državi Novi Meksiko, kako bi pomogao u istraživanju inovacija na polju obnovljivih izvora energije, inteligentnih sistema u saobraćaju i nove generacije bežičnih veza. Smatra se da će to biti jedini “grad duhova” u svetu izgrađen sa posebnom svrhom. Prema rečima naučnika, između ostalog, istraživaće se inovacije kao što su automatizovane mašine za veš, samoodržavajući toaleti i auto-pilot automobile.

Investitori koji stoje iza projekta Centar za inovacije, tehnologije i testiranje (Cite) kažu da žele da ispitaju učinke novih tehnologija, ali bez uznemiravanja stanovnika. Početak izgradnje planiran je za 30. jun ove godine, a na projektu će u početnom stadijumu raditi oko 350 zaposlenih. Prilikom izgradnje naselja mnogo pažnje će biti posvećeno i najmanjim detaljima, i zato će, na primer, svaka kuća biti opremljena ispravnim toaletom i mašinama za veš.

Otvoren najviši (i najlepši) oblakoder na zapadnoj hemisferi (FOTO GALERIJA)

Najviši oblakoder na Menhetnu, pogled s terase
Na poslednjem spratu nalaze se tri stana iz kojih se vide Kip slobode, toranj Svetskog trgovinskog centra, “Empajer stejt bilding” i svi veličanstveni mostovi Menhetna. Članovi kraljevskih porodica iz raznih zemalja iznajmili su stanove u ovoj zgradi.

Na Menhetnu je podignut novi oblakoder – najviša stambena zgrada na zapadnoj hemisferi, koja se uzdiže čak na 264 metra iznad njujorškog “Ist rivera”.

Novi oblakoder, koji je projektovao čuveni arhitekta Frenk Geri, daje donjem Menhetnu novi izgled. Blistava 76-spratnica izgleda dramatično, baš kao i cena stanova u njoj.

Stan za iznajmljivanje na poslednjem spratu košta 65.000 dolara mesečno. Cena većine stambenih jedinica kreće se između 3.000 i 12.000 dolara mesečno, a, kako kaže marketinški ekspert Kliford Fin, zainteresovanih ima mnogo.

“Nikada nije bilo mnogo luksuznih zgrada sa stanovima za iznajmljivanje, već su to obično bili stanovi za kupovinu. Zbog toga je bila velika potražnja onih koji ne žele da kupuju već da iznajmljuju iz raznih razloga”, navodi Fin.

Zgrada je dobila ime po svom dizajneru, čuvenom arhitekti Frenku Geriju, a inspirisana je skulpturom 17. veka “Ekstaza svete Tereze” italijanskog umetnika Đana Lorenca Berninija.

Nabori na skulpturi slični su talasastoj fasadi njujorškog oblakodera. Geri je svojom novom građevinom oživeo isturene ugaone prozore koji su uobičajeni na starim njujorškim zgradama.

Kad imate ugaoni prozor, ako napravite korak unapred, onda kao da ste zakoračili napolje. Dakle prozor vas okružuje, ali doživljaj da stojite na 40, 50 ili 60. spratu je nezamenjiv. Ne postoji ništa slično u Njujorku.

“Njujork tajms” je blistavi metalni toranj nazvao “najlepšim oblakoderom koji je podignut u Njujorku u poslednjih 46 godina”.

Foto galerija: newyorkbygehry.com
Izvor: SRNA

Stiže brend “Made in space”

Pravljeno u svemiru (Made in space)
Satelitska navigacija, digitalne kamere i sićušni laser u svakom DVD plejeru su proizvodi koji su nastali zahvaljujući svemirskom istraživanju

Evropska svemirska agencija planira da pokrene kampanju kojom će promovisati novi brend “Made in space” (napravljeno u svemiru). Na taj način želi da skrene pažnju na višestruke koristi od ulaganja u Međunarodnu svemirsku stanicu.

Lista proizvoda i tehnologija koji su nastali zahvaljujući svemirskom istraživanju je poduža, od memorijske pene do ušnog toplomera, ali je naučnicima sve teže da svetu koji se suočava sa finansijskom krizom opravdaju astronomske račune za proučavanje kosmosa.

Naučnici su, naime, zabrinuti zbog najava novih kresanja budžeta svemirskim agencijama i strahuju da njihov doprinos ekonomskom razvoju neće biti dovoljno priznat.

Evropska svemirska agencija procenjuje da će račun za Međunarodnu svemirsku stanicu dostići 100 milijardi evra, uključujući tekuće troškove za narednih deset godina.

Međunarodna svemirska stanica, čija je izgradnja kompletirana prošle godine, omogućava čitav niz istraživanja, posebno u nultnoj gravitaciji, koja su teško izvodljina na zemlji. Zahvaljujući ovim istraživanjima razvijeni su proizvodi, poput metalnih pena, titanijum aluminida ili hladne plazme, koji unose revoluciju u raznim poljima od industijske proizvodnje, preko medicine do aeronautike.

Izuzetno je važno, smatraju naučnici, da društvo podrži svemirsko istraživanje i da političari i industrija shvate da prednosti koje ono pruža opravdavaju visoka ulaganja.

“Jedan od problema je taj što je ljudima teško da shvate proces kojim se znanje pretvara u proizvode koje koristimo”, kazao je u izjavi za Rojters britanski naučnik Majk Kruz sa Univerziteta u Birmingemu koji radi za Evropsku svemirsku agenciju.

On je podsetio da su satelitska navigacija, digitalne kamere i sićušni laser u svakom DVD plejeru proizvodi nastali zahvaljujući svemirskom istraživanju.