Nacionalno udruženje kanadskih škola, Languages Canada, objavilo je najnoviji izveštaj u vezi sa brojem upisanih studenata na jezičke programe u Kanadi tokom 2017. godine. Kada se uporede podaci iz 2016. i 2017. godine, dolazi se do zaključka da je u 2017. godini čak 10,3% više studenata izabralo Kanadu za jezičku destinaciju. PROČITAJTE VIŠE OVDE
„Jezik je živ organizam, reka koja neprestano teče i neprestano se bistri i muti…“ govorio je svojevremeno veliki Meša Selimović. Uzevši u obzir složenost jezika i kulturološke razlike, ako ostanemo izgubljeni u prevodu, posledice mogu biti veoma velike. Zahvaljujući iskusnim prevodiocima, pravim jezičkim žonglerima, ovakve greške nisu česte. Ali, šta ako se ipak neka potkrade? 🙂 Današnji video donosi veoma zamiljive odgovore, obavezno pogledajte!
Ukoliko želite da se pridružite timu iskusnih prevodilaca jezičke mreže Verbalisti, pošaljite vašu poslovnu biografiju sa slikom na info@verbalisti.com
Na bogatstvo rečnika savremenog engleskog u dobroj meri uticalo je prisvajanje reči iz drugih jezika. Istina je da su reči iz samo nekoliko stranih jezika najviše zastupljene u engleskom, ipak i slučajevi u kom jedan jezik pozajmljuje jednu jedinu reč mnogo znače. Na primer, primenu u engleskom našla je samo jedna reč iz finskog jezika – sauna, ipak, jako važna, zar ne? 🙂 Pronašli smo još neke strane reči u engleskom koje imaju veoma zanimljivo poreklo: PROČITAJTE VIŠE OVDE
Stiglo je divno, toplo leto a to znači da smo jako blizu našeg omiljenog putovanja na Maltu. Za vas koji se još uvek premišljate gde ćete ove godine na more preporučujemo da ovde pogledate zašto je letnja škola engleskog na Malti pun pogodak i da nam se pridružite, dok za verbaliste koji su se već upisali priprema za predstojeću jezičku avanturu može da počne, krećemo od kofera! 🙂
LETNJA ŠKOLA ENGLESKOG NA MALTI SA JEZIČKOM MREŽOM VERBALISTI
priprema i priručnik
Pakujemo se zajedno. Prvo, pasoš, upisna dokumenta škole, osiguranje i naravno saglasnost roditelja da možemo samostalno da putujemo. Dokumenta su najvažnija, stavljamo ih u ručni prtljag i nikako ne smemo da ih zaboravimo. PROČITAJTE VIŠE OVDE
Potpisnici Deklaracije o zajedničkom jeziku: Mirjana Karanović, Rade Šerbedžija i Filip David; Autor: Fonet / Dragan Kadić
Više od dvesta stručnjaka, kulturnih radnika i umetnika iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore potpisalo je Deklaraciju o zajedničkom jeziku, koja je rezultat serije konferencija projekta “Jezici i nacionalizmi”.
Nakon niza regionalnih konferencija, koje su od aprila do novembra 2016. održane u Podgorici, Splitu, Beogradu i Sarajevu, eminentni stručnjaci iz oblasti lingvistike i drugih društvenih nauka sastavili su “Deklaraciju o zajedničkom jeziku” u nameri da se podigne svest i aktivno utiče na postojeće nacionalističke jezičke prakse u sve četiri države regiona u kojima se govorio srpsko-hrvatski ili hrvatsko-srpski jezik. PROČITAJTE VIŠE OVDE
U skladu s principima poslovanja jezičke mreže Verbalisti da kreira i podržava najnovije tehnike i trendove u razvijanju komunikacionih veština, predstavljamo „Radionicu javnog nastupa“ glumca Ivana Tomića koja je bazirana na uverenju autora da su javni nastup i prezentovanje fizička veština.
Veština javnog nastupa danas je jedna od najvažnijih socijalnih veština. Bez obzira na to da li je «javnost» manje od pet ljudi ili puna sala i bez obzira na to da li naš posao zahteva prezentovanje pred većim brojem ljudi, često smo u situacijama da javno izlažemo svoje ideje i da se borimo za njih da bismo motivisali ljude, preneli im određenu ideju ili emociju. Veliki broj ljudi u ovoj situaciji oseća blagu nelagodu i tremu. Nekima je javni nastup veoma neprijatan: glas im se promeni, postaju pretihi ili preglasni, imaju problem sa disanjem, znoje se i lupa im srce. Neki ljudi ovo rade lako i prirodno. PROČITAJTE VIŠE OVDE
Ovde možete pogledati postojeće nivoe kurseva nemačkog jezika koji odgovaraju nivoima Zajedničkog evropskog referentnog okvira, na osnovu čega možete izabrati nivo koji želite postići. U tabeli ispod možete videti koliko vremena je potrebno da se dostigne svaki od nivoa (ukoliko upišete jedan od kurseva koje nudi GLS škola u Berlinu.)
Kada nekoga podučavate strani jezik, sem novih reči, gramatike neophodno je ukazati i na kulturu i određene specifičnosti koje to govorno područje ima. Konkretno, kada je nemački jezik u pitanju, skloni smo da generalizujemo stvari, kao npr. nemačka gramatika je užasno teška ili mnoge reči u našem jeziku imaju poreklo, odnosno preuzete su iz nemačkog jezika. I to je tačno. Međutim…
Jezik je živa kategorija, menja se, razvija, prati čovečanstvo u celini, pa samim tim i pojedinačne narode, putevima progresa ili zaborava. Kolo sreće se okreće, kako se kaže u našem narodu. Ova lepa izreka ne odnosi se samo na pojedince nego i na čitave narode, njihovu kulturu a naročito na jezik kojim govore.
Kako su nastali jezici, kako pojedine reči, to je tajna koja će verovatno zauvek ostati sakrivena. Reči u nekom jeziku, s druge strane, pamte mnogo više nego što to na prvi pogled izgleda. Od svog prvobitnog nastanaka pa do donašnjih dana, mnoge reči su opstale a njihovo prvobitno značenje se izgubilo. Etimologija je nauka koja se bavi proučavanjem porekla reči. Da ne bi vi, koji ste se latili čitanja ovog teksta, prebrzo odustali, daću vam konkretan primer. PROČITAJTE VIŠE OVDE